Najveći trgovinski sporazum u povijesti između EU i Mercosura mogao bi naštetiti i hrvatskim poljoprivrednicima

U trenutku dok je Europa bila zasjenjena izborom novih lidera, brojni europski poljoprivrednici i okolišne udruge su ustali na noge, a nepovolljni komentari stižu i iz Hrvatske.

Prema navodima hrvatskog ministarstva poljoprivrede, hrvatska vlada nije bila izravno uključena u taj proces, no svoje je stavove o sporazumu iznosilia je na sastancima unutar Vijeća Europske unije unatrag tri godine.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.

Sporazum sadrži tri ključne stavke

Ukidanje carina:

Sporazum otvara tržište od za robe i usluge koje čine gotovo četvrtinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

Mercosur je već veliko tržište za izvozne proizvode EU posebice za: maslinovo ulje, krumpir, slad, čokoladu, voće i povrće (primjerice: kruške, šljive, jabuke, kiwi). Sporazum će otvoriti nove mogućnosti za EU proizvode smanjivanjem carina. Za Mercosur, sporazum ukida carine na 93 posto izvoza u EU i dodjeljuje "povlašteni tretman" za preostalih 7 posto.

Mercosur želi povećati izvoz govedine, šećera, peradi i ostalih poljoprivrednih proizvoda. Prema podacima s Reutersa, Brazil je u priopćenju izjavio kako sporazum uključuje ukidanje carina na proizvode kao što su sok od naranče, instant kava i voće.

Sporazum bi trebao dovesti do ušteda na carinama koje su četiri puta veće od ušteda koje su predviđene sporazumom s Japanom, navele je povjerenica EU za trgovinu Cecilia Malmström.

Zaštita proizvoda:

Drugo, 357 proizvoda koji su zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla o kvaliteti bit će zaštićeni od imitacije u državama Mercosura. Primjerice samo piće iz Francuske pokrajine Cognac ili šunka iz Parme će moći nositi isto ime. Na listi zaštićenih proizvoda se nalaze i 24 hrvatska proizvoda među kojima su: paški sir, slavonski med, zagorski mlinci, krčki pršut, istarsko maslinovo ulje itd.

Poštivanje standarda:

Europski izvoznici hrane će imati koristi od brže, jednostavnije i jasnije procedure za sigurnost hrane.

Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu, izjavio je da je sporazum 'pravedan i uravnotežen dogovor obiju strana' prema kojima će proizvodi 'dobiti zasluženu kvalitetu u zemljama Mercosura'.

Sporazum podrazumijeva da bilo koji proizvod koji će stići u EU mora poštivati najoštriju sigurnost hrane i standarde za zaštitu biljaka i životinja, okoliša te posebice uredbe utvrđene Pariškim sporazumom o klimi.

Trade talks between the EU and #Mercosur states are in the final stretch.

If the deal goes through, it will be the biggest ever struck by the EU, bringing together about 800 million people. pic.twitter.com/9Ls1hOwrTb

— DW Europe (@dw_europe) June 28, 2019

Dok se sporazum hvali u Bruxellesu i među poslodavcima, zašto su se svi pobunili?

U svom intervjuu za Euractiv.com Pekka Pesonen, glavni tajnik najvećeg europskog sindikata poljoprivrednika Copa-Cogeca je izjavio da je sporazum 'mračni trenutak' i 'poražavajući za obiteljska gospodarstva i europske poljoprivrednike'. Glavni poljoprivredni sindikati u Irskoj, Njemačkoj i Francuskoj također su kritizirali taj sporazum.

Any message for all EU farmers for which this deal will go down in history as a very dark moment?
A deal encouraging double standards trade policy and widening the gap between what is being asked from European farmers and what is tolerated for #Mercosur producers #MercosurENDGAME

— Pekka Pesonen (@pekka_pesonen) June 28, 2019

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koja je ujedno član Copa-Cogece, zastupa isto mišljene smatrajući da su u sporazumu s Mercosurom 'sporni dupli standardi'. Iz Komore se pribojavaju da bi jeftina uvozna hrana koja ne zadovoljava europske kriterije 'mogla preplaviti tržište'.

Smatraju da 'ako se nešto uvozi u EU onda mora zadržati iste procese proizvodnje i standarde', a ono što ih najviše brine je stočarski sektor.

Konkretno, Mercosur će moći izvesti oko 99 000 tona govedine u Europu po preferencijalnoj stopi od 7,5%, što će dodatno oslabiti europske poljoprivrednike koji su u velikoj mjeri ovisni o subvencijama iz Bruxellesa i koji se boje konkurencije mesa iz Latinske Amerike.

Europska unija je fokusirana na to da proizvodi budu lokalni i dostupni proizvođačima, da se poštuje održivi razvoj i pravila igre - 'zašto sklapati nesigurne sporazume', pitaju se u Komori.

SELL-OUT: @EU_Commission @PhilHoganEU shame on you. This is a bad deal for Ireland and for Irish farmers, it’s a bad deal for the environment and it’s a bad deal for EU standards and consumers #Mercosur @COPACOGECA https://t.co/DmKlBUWaIO

— Irish Farmers' Assoc (@IFAmedia) June 28, 2019

Iako još nisu poznati detalji ugovora i učinak dogovora između Komisije i Mercosura, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede izrazilo je zabrinutost i neslaganje s mjerama is sporazuma.

Njihov osnovni načelni stav je kako 'trgovinska politika EU treba biti više usklađena s poljoprivrednom politikom te kako 'liberalizacija tržišta ne treba biti sama sebi cilj'.

- Prioritet trebaju biti interesi država članica EU te ovisno o potrebi isključiti pojedine osjetljive poljoprivredne sektore iz liberalizacije trgovine – rekli su u Ministarstvu.

Treba li to zabrinjavati hrvatsko tržište?

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), zabrinjavajuće je da Hrvatska i dalje više uvozi nego što izvozi u zemlje Mercosura. U 2016. godini izvoz je iznosio 0,0 posto, a uvoz 2,2 posto od ukupne razmjene s inozemstvom.

U 2018. godini uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz zemalja Mercosura iznosio je 33,3 milijuna eura (udio 1,1 posto). Stupanjem na snagu novog trgovinskog sporazuma može se očekivati povećanje uvoza onih grupa poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Mercosura koje će u odnosu na EU proizvode biti konkurentniji, smatraju u HGK.

Ovim sporazum postoji mogućnost da se te brojke promjene. Valja napomenuti, da Hrvatska, kao članica Europske unije, nema mogućnost samostalnog vođenja trgovinske politike, niti može samostalno primjenjivati zaštitne mjere od uvoza ako se za to pojavi potreba, ali ono što je bitno: može iznijeti svoj stav u Vijeću Europske unije.

Uvoz jeftine i nekvalitetne robe

Stručnjaci upozoravaju da standardi kvalitete nisu jednaki. Prisjetimo se samo slučaja obustave uvoza brazilske govedine zbog sanitarnih problema 2017. godine. Također postoji zabrinutost da će EU uvesti više poljoprivrednih proizvoda iz Južne Amerike proizvedenih korištenjem određenih proizvoda - poput nekih pesticida - koji su ograničeni u Europi.

Ministarstvo poljoprivrede je također potvrdilo da su u raspravama na razini EU naglasili važnost poštivanja veterinarskih i fitosanitarnih uvjeta koji su 'nerjetko stroži u EU nego u državama koje izvoze u EU.

- Ispunjavanje tog kriterija osiguralo bi ravnopravniju tržišnu utakmicu i smanjilo mogućnost jeftinog uvoza proizvoda niže kvalitete od one koje ostvaruju domaći proizvođači – poručili su.

Marcos Brindicci / REUTERS

Stručnjaci upozoravaju da standardi kvalitete u proizvodnji nisu jednaki u zemljama Mercosura i EU

Problematičan za okoliš

Zelena akcija, nevladina udruga za zaštitu okoliša, dijeli negativan stav okolišnih organizacija diljem Europe. Smatraju da je 'sporazum posebice problematičan jer se sklapa s problematičnim režimima'.

Situacija u Brazilu je kritična zbog politike brazilskog predsjednika koji vodi štetnu okolišnu politiku i ponovno otvara prostor Amazone na kojem namjerava širiti plantaže što će imati dramatične posljedice za biljni i životinji svijet, ali i autohtone narode na tim prostorima.

- Većina tih sporazuma, ako sadrži načelne odredbe o zaštiti okoliša zapravo nemaju nikakve propisane kazne u slučaju kršenja odredbe – poručio je Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije podsjećajući na otvoreno pismo koje je preko 340 organizacija civilnog društva 16. lipnja uputilo predsjednicima institucija EU-a uoči sastanka 28.lipnja zahtijevajući od Europske unije da odmah prekine pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s blokom Mercosur na temelju pogoršanja ljudskih prava i okolišnih uvjeta u Brazilu.

Što kreće dalje?

Poljoprivrednici diljem Europe spremaju se na prosvjede. U ovako napetom kontekstu pronaći kompromisno rješenje koje će potvrditi 28 država članica EU, a potom Europski parlament čini se neizvjesnim. Trenutno, Francuska se izjasnila da neće ratificirati sporazum. Potvrda sporazuma je neophodna kako bi dokument u dogledno vrijeme stupio na snagu.

Ministri poljoprivrede imat će priliku raspraviti Sporazum na sastanku 15. srpnja, a iz Ministarstva poljoprivrede su poručili da je bitno naglasiti da prije stupanja na snagu sporazuma treba biti potvrđen od strane parlamenata svih država članica, pa tako i Hrvatskog sabora.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.