Njemačka razmatra novi porez za dobrobit životinja kako bi podigla standarde stočarstva

Njemačka razmatra načine kako financirati povećanu ambiciju u standardima za zaštitu životinja, uključujući novi "porez za dobrobit životinja", ali takva ideja izazvala je iznenađenje među njemačkim poljoprivrednicima koji su zabrinuti da će biti izloženi nepoštenoj konkurenciji. Izvještava EURACTIV Njemačka.

"Naše društvo želi više dobrobiti životinja. Naši poljoprivrednici žele više dobrobiti životinja. Međutim, više dobrobiti životinja u stajama i na poljima nije besplatno!”, izjavila je nedavno njemačka ministrica poljoprivrede, Julia Klöckner, nakon predstavljanja studije o prenamjeni stočarstva koje pogoduje dobrobiti životinja.

Tim riječima Klöckner je branila moguće restrukturiranje stočarstva u Njemačkoj, naglašavajući da „ekonomska učinkovitost mora ići ruku pod ruku s većom dobrobiti životinja”.

Poboljšana dobrobit životinja ključni je prioritet EU-a, predstavljajući jedan od devet konkretnih ciljeva reforme ZPP-a, kao i vodeću prehrambenu politiku Komisije, strategiju Od polja do stola (F2F), koja uključuje jačanje dobrobiti životinja u sklopu ciljeva za„osiguranjem zdravijeg i održivijeg prehrambenog sustava EU”.

Njemačka je bila posebno glasna po tom pitanju, a Klöckner predvodi to pitanje na razini EU-a.

To je dovelo do sporazuma između 27 ministara poljoprivrede o europskoj oznaci dobrobiti životinja u prosinca, na samom kraju njemačkog predsjedanja Vijećem EU, a ministrica ga je nazvala „velikim korakom naprijed”.

Međutim, napori koji su učinjeni za podizanje standarda dobrobiti životinja imaju svoju cijenu.

Na stolu je trenutačno nekoliko prijedloga o restrukturiranju i financiranju stočarstva u Njemačkoj, istaknula je ministrica.

Ti prijedlozi se istražuju u spomenutoj studiji izvedivosti koju je Klöckner naručila iz tzv. Borchertove komisije, čiji su rezultati objavljeni u ožujku.

Studija se temelji na ambiciji Berlina da njemačke staje uskladi sa standardima dobrobiti životinja, za koje se predviđa da će do 2025. godine koštati 2,9 milijardi eura, a do 2030. godine 4,3 milijarde eura. Njemačka vlada obećala je 300 milijuna eura u sklopu svojeg programa poticanja gospodarstva, ali studija je osmišljena kako bi se utvrdili načini na koje bi se deficit mogao financirati.

To uključuje veći porez na promet za proizvode životinjskog podrijetla, „dodatni porez na dobrobit životinja” uz porez na dohodak i dobit te konverziju izravnih plaćanja EU-a.

Takav porez, za koji se Klöckner nada da će uskoro postići sporazum, imao bi „zakonsku slobodu”, navodi se u studiji, i zaključuje kako bi neovisni porez na dobrobit životinja bio „neproblematičan u smislu ustavnog prava i prava EU”.

Kada je riječ o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a, zakonodavci EU-a nadaju se da će 30% izravnih plaćanja, prema novom ZPP-u, biti namijenjeno takozvanim „eko-shemama”, potporama namijenjenim poljoprivrednicima za prelazak na zelenije prakse.

Međutim, autori studije otkrili su da će, ako eko-sheme pokrivaju mjere dobrobiti životinja, to doći „nauštrb namjeravane snažnije orijentacije ZPP-a prema zaštiti okoliša i klime”.

Dobrobit životinja, ali bez povlaštenog tretmana

Njemačko ministarstvo hrane i poljoprivrede upozorilo je da, iako bi voljelo vidjeti da zemlja postane europski pionir u pitanjima dobrobiti životinja, primjenjivanje strožih standarda za njemačke poljoprivrednike od minimalnih standarda EU-a, treba biti opravdano.

To znači da bi državna oznaka o dobrobiti životinja morala ostati dobrovoljna i da njezin dizajn „ne bi trebao izražavati nikakvu sklonost proizvodima njemačkog podrijetla”, navodi se u studiji Borchertove komisije.

Nametanje strožih standarda njemačkim poljoprivrednicima bilo bi u skladu s načelima EU-a o slobodnom kretanju ako oni „nisu povezani sa zabranom stavljanja na tržište ili posebnim zahtjevima za označavanje proizvoda uvezenih iz drugih zemalja članica”, dodaje se.

Ministarstvo je odgovorilo EURACTIV-u kako bi jednostrano podizanje standarda bez potpore poljoprivrednicima moglo dovesti do uvoza jeftinijih inozemnih proizvoda „nad čijom proizvodnjom imamo malo utjecaja”.

Drugim riječima, kako bi se spriječila eksternalizacija proizvodnje i prelazak potrošača na jeftinije proizvode iz susjednih europskih zemalja, dobrobit njemačkih domaćih životinja mora biti ekonomski isplativ za sve uključene strane.

Ministarstvo se također nada da će potrošači biti spremni platiti više za proizvode koji vode računa o dobrobiti životinja.

Istraživanje njemačke tvrtke Statista pokazalo je da je 43%, odnosno 36% Nijemaca „vrlo spremno” i „prilično voljno” platiti više za dobrobit životinja.

Iako je Europska Komisija izjavila da je dobrobit životinja „očito […] ono što građani žele”, njemačka udruga za zaštitu životinja otkrila je da bi tri četvrtine potrošača također željelo da oznake hrane budu transparentnije u pogledu standarda dobrobiti životinja.

"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.