SPECIAL REPORT

Obiteljski biznis proizvodnje borovnica pretvorili u prepoznatljiv ekološki brend

"Mjere ruralnog razvoja poboljšale su kvalitetu života u Međimurju, ali su natječaji nepravedni prema nama u sjevernoj Hrvatskoj"
OPG Lisjak Photo by Lucija Novak

Ako u Hrvatskoj kažeš nekome da uzgajaš ekološke proizvode, vrlo često kao odgovor dobiješ sažaljivi osmijeh uz poruku "Sretno s time". I dalje je prisutno rašireno mišljenje da je ekološka proizvodnja neodrživa, neisplativa i skupa te je za nju potrebno puno više truda, znanja i ulaganja od konvencionalne.

Imajući sve ovo na umu, Leo Lisjak ipak se odlučio zakoračiti u, do tada, najveću avanturu svog života. 2011. godine otvorio je OPG koji je u deset godina prerastao iz obiteljskog u uspješan poslovni projekt koji opskrbljuje sjevernu Hrvatsku zdravim i kvalitetnim eko-borovnicama.

Osim što je ekološki proizvođač, Lisjak se od mnogih kolega poljoprivrednika razlikuje u tome što prije otvaranja OPG-a nije imao nikakvog iskustva u sektoru. Završio je studij ekonomije, bio vlasnik tvrtke za videonadzor, aktivno trenirao karate, tajlandski boks i krav-magu. Tetovirani strastveni bajker ulazak u poljoprivredu nije očekivao, ali se dogodio spontano nakon što je u 28. godini po prvi puta probao plavo bobičasto voće.

Zemljopisni položaj

"Ideja za sadnju borovnica je došla čisto slučajno. Kupio sam mjericu borovnica na putu do posla i te borovnice su mi bile prefine. Nakon toga odlučili smo posaditi par grmova da imamo nešto za sebe, ali je u međuvremenu moja tadašnja djevojka Jasminka (danas supruga) ostala bez posla. Imali smo zemlju na kojoj smo planirali graditi kuću, ali više nam se sviđala ideja da zasadimo borovnice i krenemo u posao. U početku smo zasadili 1000 grmova i nakon par godina još 2500 grmova i tako ušli u certificiranu ekološku proizvodnju", prisjeća se Lisjak.

Kako bi olakšali i ubrzali razvoj poslovanja, prijavili su se na nekoliko natječaja. Preko LAG "Međimurski doli i bregi" dobili su 15 000 eura i opremili objekt za preradu. Javili su se i na mjeru 21. za pomoć u novonastalim okolnostima za koju su dobili pozitivan odgovor, dok za natječaj za mjeru 6.2.1. još čekaju odluku.

Uvjeren je da su mjere ruralnog razvoja doprinijele razvoju poljoprivrede u Međimurju i sumještanima dale mogućnost da kupuju kvalitetne i zdrave poljoprivredne proizvode i tako poboljšaju kvalitetu života. Tako tijekom sezone, od sredine lipnja do sredine kolovoza, prodaju svježe borovnice bez pesticida i ostalih otrova, a ostatak godine opskrbljuju susjede pekmezima, sirupima od lavande i borovnice, preljevima za sladolede i slatko-ljutim umacima. Osim toga, udružili su se sa susjedima iz Murskog Središća i stvorili prvi hrvatski gin od borovnica.

Međutim, Lisjak ističe i problem na kojeg često nailazi zbog zemljopisnog položaja Šenkovca.

"Smatram da su natječaji nepravedni prema nama u sjevernoj Hrvatskoj, zbog toga što gubimo ogroman broj bodova na geografskom smještaju, tj. razvijenosti našeg kraja. Šenkovec je ekonomski "prerazvijen" i dobivamo samo 2 boda od 10 mogućih na natječaju", napominje Lisjak.

Šenkovec je jedna od najmanjih općina najsjevernije hrvatske Međimurske županije. Prema godišnjem indeksu razvijenosti županija, gradova i općina Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šenkovec i Međimurje redovito su najrazvijeniji u Hrvatskoj. Novi indeks uveden je prije četiri godine s ciljem ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske. Međutim, zbog tog kriterija često nisu u mogućnosti konkurirati za projekte financirane iz europskih fondova. Radi se o svojevrsnom dvosjeklom maču i dojmu da standard građana i prosječna plaća u Međimurju ne prati statistiku.

Osim toga, i njih je ova pandemija pogodila jednako kao i ostatak svijeta te ističu da su se našli u istom problemu kao ostatak hrvatskih poljoprivrednika koji se trebao prilagoditi novonastalim situacijama kako bi se održali.

Trend porasta

"Prošla godina bila je vrlo izazovna što se tiče cjelokupnog poslovanja. Na početku godine nas je zadesio jak mraz kojeg smo uspjeli ublažiti nekim agrotehničkim mjerama. Nakon toga je došla pandemija. Određeni spas je bio to što su mjere za sprječavanje širenja koronavirusa popustile taman kada je sezona borovnica pa je zbog toga prodaja svježih plodova išla nesmetano", govori Leo Lisjak, "Nakon sezone došao je novi val zbog kojeg su otkazani sajmovi na kojima prodajemo većinu naših prerađenih proizvoda. Donekle smo se uspjeli pokriti internet prodajom i dostavama na kućnu adresu."

U Hrvatskoj se posljednjih par godina bilježi trend porasta ekološke proizvodnje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2013. godini se oko 1608 poljoprivrednih proizvođača i 181 prerađivača bavilo ekološkom proizvodnjom, dok je taj broj 2019. porastao na 5153 proizvođača i 395 prerađivača. Povećao se i udio poljoprivrednih površina u ekološkoj proizvodnji u istom razdoblju. Tako je 2013. godine u ekološkoj proizvodnji bilo nešto više od 40 tisuća hektara što čini udio od 2,59% u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama. U 2019. godini pod ekološkom proizvodnjom bilo je oko 108 tisuća hektara što iznosi 7,18% u ukupnom korištenim poljoprivrednim površinama.

OPG Lisjak je za sada jedini proizvođač borovnica s ekološkim certifikatom u Međimurju, a planovi su im usavršavati ekološku proizvodnju za koju su uvjereni da predstavlja budućnost poljoprivrede te jednog dana prijeći na biodinamičku proizvodnju.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. veljača 2021 11:49