StoryEditor

Od nove godine kreće primjena uredbe za ponovnu uporabu vode za poljoprivredno navodnjavanje

Na radnom stolu Europskog parlamenta s novom 2020. godinom kreće primjena uredbe kojom će se olakšati uporaba pročišćenih komunalnih otpadnih voda za poljoprivredno navodnjavanje.
Trenutno se u Hrvatskoj navodnjava oko 20.000 ha ili oko 2% obradivih poljoprivrednih površina
 Zeljko Hajdinjak / CROPIX

Nekoliko država članica već dugo i uspješno rabi obnovljenu vodu u različite svrhe, uključujući poljoprivredno navodnjavanje. To je bolje za okoliš od alternativnih metoda opskrbe vodom kao što su transport vode ili desalinizacija. Nova pravila bit će od posebne koristi u regijama u kojima potražnja za vodom i dalje premašuje opskrbu njome usprkos preventivnim mjerama za smanjenje potražnje. Postojeća pravila EU-a o higijeni hrane i dalje se primjenjuju te će se u potpunosti poštovati.

Europska komisija donijela je 28. svibnja 2018. prijedlog uredbe o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode u sklopu provedbe akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Nakon što je Vijeće odobrilo prijedlog u lipnju 2019., započeli su pregovori u Europskom parlamentu. Veleposlanici i veleposlanice država članica pri EU potvrdili su na sastanku 18. prosinca 2020. godine svoj dogovor. Time su ostvareni preduvjeti za formalno donošenje novih pravila u 2020.godini

Zahvaljujući novim pravilima Europi će se olakšati prilagodba na posljedice klimatskih promjena. Uredbom koja je u potpunosti u skladu s kružnim gospodarstvom unaprijedit će se dostupnost vode i poticati njezina učinkovita uporaba. Osiguravanjem dostupnosti dovoljne količine vode za navodnjavanje polja, posebice tijekom toplinskih valova i velikih suša, može se pomoći u sprečavanju manjka poljoprivrednih kultura i nestašica hrane.

S obzirom na to da se geografski i klimatski uvjeti u državama članicama uvelike razlikuju, pojedina država članica može odlučiti da nije prikladno rabiti obnovljenu vodu za poljoprivredno navodnjavanje na dijelu njezina državnog područja ili na cijelom tom području.

Države članice ujedno mogu dozvoliti uporabu obnovljene vode za druge namjene kao što su ponovna uporaba vode u industriji, kao i za rekreacijske i okolišne svrhe.

Uredba sadrži stroge zahtjeve za kvalitetu obnovljene vode i njezino praćenje kako bi se zajamčila zaštita zdravlja ljudi i životinja te okoliša.

Uredbom koja je u potpunosti u skladu s kružnim gospodarstvom unaprijedit će se dostupnost vode i poticati njezina učinkovita uporaba. Osiguravanjem dostupnosti dovoljne količine vode za navodnjavanje polja, posebice tijekom toplinskih valova i velikih suša, može se pomoći u sprečavanju manjka poljoprivrednih kultura i nestašica hrane.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve čiste pitke vode. Između 188 zemalja u svijetu po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i 42. mjestu u svijetu.

Euractiv je razgovarao s dr.sc. Ivanom Šimunićem, profesorom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji smatra da je Hrvatska u dobrom položaju po pitanju vodnih resursa jer ''imamo dovoljno zalihe vode za svoje potrebe za nekoliko sljedećih desetljeća''.

Oko 90% vode koju koristimo za vodoopskrbu je podzemna voda. Naše podzemne vode su bolje kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama. U Hrvatskoj se vodom iz javne vodoopskrbe služi oko 80% stanovnika.

- Navodnjavanje kao melioracijska mjera u Hrvatskoj se malo primjenjivala i još uvijek se premalo primjenjuje bez obzira na bogate prirodne resurse‒kvalitetna tla i obilje vode – rekao je Šimunić.

Zbog sve učestalijih i dugotrajnijih sušnih razdoblja u zadnjim desetljećima, koje poljoprivrednu proizvodnju čine vrlo rizičnom Vlada Republike Hrvatske je 2005. godine odobrila projekt navodnjavanja ˝Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama˝.

U projektu je zacrtano da će se do 2020. godine navodnjavati 65.000 ha ili oko 6% obradivih poljoprivrednih površina.

 - Do sada su izgrađeni  novi sustavi navodnjavanja  na oko 13.000 ha. Ako se ovim površinama pribroje prijašnje navodnjavane površine i obnovljeni sustavi koji su bili devastirani u domovinskom ratu, može se kazati da se za sada navodnjava oko 20.000 ha ili oko 2% obradivih poljoprivrednih površina - rekao je Šimunić.

No, iako je Hrvatska trenutno obiluje resursima vode za poljoprivredne svrhe, morati će se povećati svijest o njenoj iskoristivosti. Suša i vremenske nepogode već sada pokazuju da ni Hrvatska nije imuna na klimatske promjene.

Uštede vodnih resursa do kojih dolazi zahvaljujući ponovnoj uporabi vode bit će tema kampanja za podizanje opće svijesti u državama članicama u kojima se obnovljena voda rabi za poljoprivredno navodnjavanje.

Komisija mora ocijeniti je li potrebno preispitivanje minimalnih zahtjeva za obnovljenu vodu na temelju rezultata evaluacije provedbe te uredbe ili kad god je to potrebno uslijed novih tehničkih i znanstvenih saznanja.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. kolovoz 2020 19:05