Ostanak mladih u ruralnom području ne mogu riješiti samo europski fondovi već je to zadatak poljoprivredne, demografske, obrazovne, socijalne politike
Posljednjih godina zahvaljujući regionalnim fondovima za ruralni razvoj u javnosti se bavljanje poljoprivredne djelatnosti među mladima dodatno popularizira. Hrvatsku redovito prate dvije statistike, one iseljavanja mladih iz ruralnih područja ali one povećanja broja malih gospodarstva zbog čega su fondovi svakako 'vjetar u leđa'. No hoće li oni zaista potaknuti mlade za dugoročni ostanak u ruralnim područjima?
'Proces generacijske obnove odvija se sporo i više je rezultat gašenja manjih, nekonkurentnih gospodarstava čiji su nositelji bili uglavnom stariji poljoprivrednici'. Na slici: Zvonimir Kalic, vlasnik OPG-a koji se bavi uzgojem industrijske konoplje Vlado Kos / CROPIX
Posljednjih godina zahvaljujući regionalnim fondovima za ruralni razvoj u javnosti se bavljanje poljoprivredne djelatnosti među mladima dodatno popularizira. Hrvatsku redovito prate dvije statistike, one iseljavanja mladih iz ruralnih područja ali one povećanja broja malih gospodarstva zbog čega su fondovi svakako 'vjetar u leđa'. No hoće li oni zaista potaknuti mlade za dugoročni ostanak u ruralnim područjima?
- Poljoprivreda je vrlo riskantna djelatnost. Uspješno bavljenje poljoprivredom pretpostavlja puno specifičnih znanja o tlu, zraku, vodi, biljnoj, životinjskoj proizvodnji, zakonima tržišne ekonomije kao i poznavanje zakonskih prava i obveza te raznih administrativnih postupaka, volju za cjeloživotnim učenjem itd. - objašnjava za Euractiv doc. dr. sc. Ornella Mikuš.
Činjenica je da neke zemlje bolje rezultate prema zadržavanju mladih u ruralnim područjima, a neke lošije.Prema izjavama Ministarstva poljoprivrede u upisniku poljoprivrednika imamo 22.351 mlada poljoprivrednika, što je 13 posto od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstva upisanih u Upisnik. Udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj svrstava visoko na razini Europske unije. Prema navodima Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP) od 190.000 poljoprivrednih gospodarstva više od 16.000 su nositelji mlađi od 40 godina.
Prema podacima Eurostata o generacijskoj strukturi poljoprivrednih gospodarstava u EU iz 2013. godine više od 50 posto nositelja u državama članicama je starije od 55 godina. Oko 30 posto nositelja ima više od 65 godina, dok je samo 6,5 posto nositelja mlađe od 35 godina. Samo Poljska (12,1%) i Austrija (10,9 %) značajno odskaču iznad prosjeka. Njemačka i Finska imaju dobar odnos starijih i mlađih, a relativno dobar imaju još i Češka, Luksemburg i Francuska. Eurostatova statisika je pomalo već ''zastarjela'' i vodi podatke o mladim poljoprivrednicima mlađim od 35 godina, dok određene povlastice za mlade u okviru mjera agrarne politike podrazumijevaju osobe koje su mlađe od 40 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....