NOVI POPIS

Popis poljoprivrede pokazati će dobre i loše strane hrvatske poljoprivrede. Zašto je on bitan?

Posljednji popis poljoprivrede napravio se 2003. godine, a bez njega poljoprivredna politika je uzaludna
Žetva pšenice
 
 Vlado Kos/Cropix

Svaki komad zemlje, svaka litra mlijeka ili sva stabla jabuke na farmi, sve će to biti popisano u prvom popisu poljoprivrede nakon gotovo dvadeset godina. Na prvu ruku apsurd je da se poljoprivreda popisivala od 2003. godine, a između toga nitko ne zna s čime Hrvatska raspolaže. I dok u Ministarstvu poljoprivrede spremaju novu Strategiju razvoja usklađenu s ambicijama Zajedničke poljoprivredne politike, politika gospodarstva i poljoprivrede neće se moći u potpunosti voditi dok se zaista ne bude znalo što, s čime i s koliko toga je potrebno upravljati.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković koja je gostovala u Dnevniku Nove TV rekla je da bi popis trebao pokazati koliko čega posjeduju ili obrađuju poljoprivrednici te koliko je proizvodnja.

Prvi dio popisivanja počeo je još u lipnju, kad su se popisivala trgovačka društva koja su ujedno i poljoprivredna gospodarstva, njih nešto više od 4000. Sada kreće popis preko 170.000 OPG-ova koji imaju najveći udio u poljoprivredi u Hrvatskoj, objasnila je.

''Detaljno će se evidentirati zemljište, namjenu, strukturu zemljišta, korištenje sredstava, gnojiva, radnu snagu, dopunske djelatnosti. Strukturu stočarstva, govedarstvo, svinjogojstvo, perad, proizvodnju gljiva, stakleničku i plasteničku proizvodnju. Ovo je detaljno sveobuhvatno statističko ispitivanje koje će nam pomoći i da se bolje prilagodimo određenim zahtjevima iz ZPP-a i da određene zahtjeve preusmjerimo u korist nacionalnih strateških ciljeva. Da provjerimo što se dosad događalo s mjerama ruralnog razvoja i kako to preokrenuti na bolje", rekla je Vučković.

Popis poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava provodi Državni zavod za statistiku. Od 14. rujna do 14. listopada na terenu će biti približno 1700 popisivača i 200 kontrolora, a obići će oko 174 tisuće OPG-ova. Opsežno statističko istraživanje pružit će potrebnu statističku bazu i dati precizne podatke o poljoprivredi, a posebno je važno radi usporedbe podataka na razini Europske unije.

Donošenje mjera poljoprivredne politike, struktura poljoprivrednih gospodarstva, čime se bave i koliko je zaposlenih u poljoprivredi, sve će to pokazati ovaj popis, objasnio je Predrag Cvjetičanin, predsjednik Popisnog povjerenstva Osijek.

Predsjednik Udruge OPGH Život Vladimir Margeta izjavio je za Novu TV da je pozitivna stvar što se krenulo u popisa, ali je ''nelogično da smo mi država koja ne zna koliko ima stoke ili zemljišta''.

''Žao mi je što nešto takvo nešto nije napravljeno i ranije, jer je to podloga za strateške odluke. Na inicijativu EU, popis se radi za cijelu EU", kazao je Margeta.

No izrazio je i svoje strahove. Popis bi mogao dati dugoročne mjere jer bi on trebao biti osnova za formiranje buduće poljoprivredne politike. Ali koliko god podaci bili aktualni, oni neće biti ''realni''.


''S obzirom na kapacitete koje imamo, koji su neiskorišteni, resurse koje imamo i popis koji će biti aktualan, na terenu nije realni pokazatelj što bi hrvatska poljoprivreda trebala biti i u kojem smjeru bi se trebala kretati.'', rekao je

.
U tom slučaju najviše spominje loše stanje stočarske proizvodnje i mljekarstva. A u ovom popisu pokazat će se da nikada do sada Hrvatska nije imala manje stoke.


Po pitanju stoke, ministrica je objasnila da ove godine Hrvatska ima 2000 goveda više te je smanjen deficit. Smatra da su za to zaslužni hrvatski potrošački koji su prepoznali važnost domaće proizvodnje, ali se ne usudi reći je li riječ o trendu.


Pozitivna slika popisa mogla bi se pokazati samo u žitaricama što će ukazati na činjenicu da je zemlja ratarski orijentirana.


''Milijarde su uložene, ali očito nisu uložene na pravi način jer nije napravljena presjek i analiza stvarnih uzroka zašto se nalazimo tu gdje se nalazimo.Novci se dijele stihijski. Mi smo imali nekoliko propalih operativnih programa. Ovo je prilika da nešto naučimo iz brojki koje će biti za nas na žalost porazne", objasnio je Margeta.


Ovakav cijeli pothvat neće biti besplatan i koštat će sveukupno 34 milijuna kuna, skupa sa svim pripremama, aktivnostima,popisivanjem, izradom IT aplikacije. Na njemu će biti angažirano oko 3 tisuće osoba.
Koliko imamo čega i kako smo spremni za tržište bit će poznato tek 2021. godine.

"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 06:54