Ovaj tjedan povjerenica Kyriakides i dr. Jane Goodall sudjelovat će na konferenciji na visokoj razini „Dobrobit životinja u EU-u danas i sutra”, na kojoj će se okupiti utjecajne osobe u području borbe za dobrobit životinja iz EU-a i trećih zemalja.
Životinje su osjećajna bića. Tako stoji u Ugovorima EU-a i zato je naša moralna i društvena odgovornost pobrinuti se da to odražavaju i uvjeti u kojima životinje žive na poljoprivrednim gospodarstvima. Međutim, milijarde životinja diljem svijeta danas su na intenzivnim poljoprivrednim gospodarstvima. Tisuće se otpremaju na vrlo velike udaljenosti. Katkad se zanemaruje činjenica da je svaka životinja iz uzgoja biće koje osjeća strah, očaj i bol. Prema njima se ne postupa uvijek s brigom i poštovanjem koje zaslužuju. EU to mora promijeniti.
U partnerstvu s lokalnim zajednicama i poljoprivrednicima Institut Jane Goodall neumorno nastoji poboljšati život ljudi i životinja i zaštitu okoliša te uvodi razne održive izvore prihoda kojima se zadovoljavaju lokalne potrebe. Te vrijednosti odražavaju uvjerenja i ambicije Europske unije, koja održivost smatra važnom da bi život, zaštita prava i uvjeti rada njezinih građana, kao i zaštita okoliša, bili bolji.
EU u mnogim područjima pruža i primjer brige za dobrobit životinja. Od donošenja prvog EU-ova propisa o dobrobiti životinja 1974. zakonodavni akti i brojne mjere za zaštitu životinja stalno se šire i jačaju, a kvaliteta života milijuna životinja sve je bolja.
Posvećenost dobrobiti životinja građanima je sve važnija i sve je više zahtijevaju. Svatko može pridonijeti promjeni, a u EU-u građani su dobili i ovlast za to. U okviru europske građanske inicijative više od milijun ljudi poručilo je Europskoj uniji 2020. „Okončajmo upotrebu kaveza”. To je dovelo do dosad nezabilježenih mjera i Komisijina preuzimanja obveze da 2023. predloži postupno ukidanje i zabranu kaveza za životinje kao što su krmače, telad, kunići, kokoši, patke i guske.
No pred nama je još dug put. Kad god je to moguće, životinje bi trebale živjeti tako da se mogu ponašati prirodno, a mi, građani, moramo se okretati prehrani koja se više temelji na bilju, a manje na crvenom i prerađenome mesu.
Kao što svi znamo, budućnost nam ugrožavaju klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti. Zdravlje ljudi, životinja, bilja, pa čak i našeg planeta, neraskidivo su povezani. Mi smo dio prirodnog svijeta i sasvim o njemu ovisimo – trebamo zrak, hranu i vodu. No za to su nam nužni zdravi ekosustavi međusobno povezanih biljnih i životinjskih vrsta.
Današnji naši zahtjev za resursima nanose štetu okolišu i dovode do sve češćih suša, poplava i pojave novih štetnih organizama koji su velika prijetnja našim prehrambenim sustavima i staništima. Našoj budućnosti. To samo pokazuje koliko je važna održivost u svakom aspektu našeg života, pa i u našim prehrambenim sustavima.
Naš je cilj čvrst i otporan prehrambeni sustav koji građanima jamči adekvatnu opskrbu hranom koja je prihvatljive cijene, dobre kvalitete i sigurna, kao i opću dobrobit životinja iz uzgoja. A bez dobrobiti i zdravlja životinja taj cilj ne možemo ostvariti.
Komisija će se zalagati da Unija uz pomoć poljoprivrednika, industrije, organizacija koje se zalažu za dobrobit životinja i potrošača zadrži status svjetskog predvodnika u području zaštite dobrobiti životinja. To možemo ostvariti samo ako prepoznamo važnost ljudi i partnerstava.
Strategijom „Od polja do stola” Unija se na dosad nezabilježen način založila za pravedne, zdrave i ekološki prihvatljive prehrambene sustave koji su orijentirani na dobrobit životinja i utemeljeni na održivim modelima poljoprivrede. Takav pomak koristio bi milijunima životinja iz uzgoja, a pridonio bi i kvaliteti i sigurnosti naše hrane te našem zdravlju i okolišu.
Strategija „Od polja do stola” pruža nam jedinstvenu priliku da poboljšamo živote svakog bića, i čovjeka i životinje, a dobrobit životinja neka nam bude vodilja. Moramo težiti velikim ciljevima dobrobiti obitelji poljoprivrednika, potrošača, životinja i planeta.