Tržište precizne poljoprivrede je u 2020. godini iznosilo 5,1 milijardi dolara, a najnovije istraživanje tvrtke za istraživanje tržišta Mordor Intelligence procjenjuje kako će do 2026. narasti na 10,5 milijardi dolara.
Klimatske promjene, rastuća potražnja za hranom, sve veće usvajanja pametnih tehnologija u globalnom poljoprivrednom sektoru i vladine inicijative za poboljšanje učinkovitosti poljoprivrednika kroz nove tehnologije neke su od glavnih čimbenika koji potiču usvajanje precizne poljoprivrede.
Do kraja 2030., precizna poljoprivreda postat će najutjecajniji trend u poljoprivredi, stoji u istraživanju Mordor Intelligence, a složenom godišnjom stopom rasta od 12,6 posto će do 2026. dosegnuti 10,5 milijardi američkih dolara.
Zelena i digitalna tranzicija
U nedavno objavljenoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030. godine posvećuje se velika pozornost digitalizaciji i razvoju digitalnog društva i gospodarstva.
Jedan od ključnih razvojnih smjerova je zelena i digitalna tranzicija koja bi se trebala ostvariti "prelaskom na čistu i dostupniju energiju, poticanjem zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizacijom zgrada, razvojem kružnog gospodarstva, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvojem biogospodarstva te očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti."
Razvojnom smjeru »Zelena i digitalna tranzicija« pridonosit će politike usmjerene prema ostvarivanju strateških ciljeva: ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost, samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva, održiva mobilnost i digitalna tranzicija društva i gospodarstva.
Prema podacima objavljenima u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, Hrvatska je na 20. mjestu u EU prema DESI indeksu gospodarske i društvene digitalizacije.
O važnosti učinka digitalizacije razgovaralo se na nedavnoj online konferenciji "Digitalizacije poljoprivrede" koju su organizirali portal AgroKlub i agrotehnološka tvrtka Agrivi.
Pavle Marić, predstavnik tvrtke Jerković koja je zastupnik tvrtke Trimble za preciznu poljoprivredu, smatra kako hrvatski poljoprivrednici drže korak s europskim trendovima.
"Naši poljoprivrednici drže korak s europskim trendovima u primjeni precizne poljoprivrede na terenu. To nije nešto što nas čeka, nego na tome već sada radimo i tehnologije se koriste u jako velikoj mjeri", rekao je Marić.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede zadužen za programiranje fondova EU, smatra kako hrvatski poljoprivrednici dobro barataju digitalnim alatima.
"Oko 30 posto poljoprivrednih proizvođača danas samostalno podnosi zahtjeve za potporu elektroničkim putem.", rekao je Tušek, i dodao kako će se ove godine inzistirati na korištenju elektroničke poljoprivredne iskaznice.
Digitalni profil
Istaknuo je još kako godišnje 55-60 tisuća poljoprivrednih proizvođača godišnje prođe razne edukacije, a najavio je i nove projekte.
"Tijekom ove godine očekujemo natječaje iz Programa ruralnog razvoja gdje ćemo pustiti mogućnost da se javljaju i privatni konzultanti i privatne tvrtke koji mogu pružiti konkretna znanja u segmentu digitalizacije, inovacija i novih tehnologija. To je nešto što trebamo prepustiti onima koji to najbolje znaju. Ako netko prodaje primjerice navigacijske sustave, bespilotne letjelice ili bespilotnu mehanizaciju, onda on treba educirati poljoprivredne proizvođače.", rekao je Tušek.
Andrej Dean, izvršni direktor Fortenova grupe za poljoprivredu i predsjednik Uprave Belja, ukazao je na važnost definiranja ciljeva digitalizacije.
"Važno je definirati što mi želimo postići s digitalnom transformacijom i digitalnom proizvodnjom hrane. Što je naš cilj? Ne smijemo samo nabrajati i pratiti što dolazi iz Europske unije, nego vidjeti što mi danas možemo napraviti. Moramo izgraditi digitalni profil budućnosti koji želimo postići. Kad se svi usuglasimo, tada možemo početi raditi na tome cilju", rekao je Dean.
"Lijepo je pričati o računalima, ali mi imamo preko 120 traktorista u Belju. Od toga ih je 40 s uvjetima za privremenu mirovinu. Moramo stvoriti sustave koji će tim ljudima biti jednostavni za korištenje", rekao je Dean i dodao kako je ključno pokazati koliko je uistinu ušteda za poljoprivrednika ovakvom proizvodnjom.
Ivan Plaščak, predstojnik Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeka referirao se na temu uštede i rekao kako je jedan od studenata u diplomskom radu dokazao kako je uz najosnovniji tip navigacije na jednom hektaru zemljišta moguće uštedjeti 30 posto na inputima.
Matija Žulj, direktor agrotehnološke tvrtke Agrivi istaknuo je kako je najveći problem u primjeni nove tehnologije nedostatak motivacije.
"Motivacija je ključni moment. Ljudima je teško mijenjati navike i način rada. Mislim da treba motivirati proizvođače i objasniti da će im ovaj vid proizvodnje olakšati život i uštedjeti novac", istaknuo je.
Zdravko Tušek, zaključno je podvukao koliko je precizna poljoprivreda uistinu primjenjiva u Hrvatskoj.
"Moramo znati, kad govorimo o preciznoj poljoprivredi, koji postotak Hrvatske uistinu može primjenjivati preciznu poljoprivredu. Usuđujem se reći da je to samo jedna četvrtina ozbiljnih oraničnih i velikih površina. Precizna poljoprivreda u nekim drugim segmentima je nešto ipak teže ostvariva u drugim dijelovima države. Primjerice, u područjima u kojima imamo usitnjene posjede i male parcele", zaključio je Tušek.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.