Ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila je Nacrt Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske 2020.–2030. kojom će se definirati ciljevi hrvatske poljoprivredne politike za sljedećih deset godina te će se usmjeriti razvoj poljoprivrede ka održivijoj i produktivnoj.
Dokument će poslužiti u izradit strateškog plana, što je jedan novi instrument usklađen sa budućom Zajedničkom poljoprivrednom politkom EU od 2021. do 2027. godine. Europski zeleni plan, Strategija od Polja do Stola i Strategija bioraznolikosti važni su elementi koji su ugrađeni u hrvatsku strategiju.
- Bitno je da donesemo dobar strateški dokument koji će naići na konsenzus i biti provediv - istaknula je ministrica Vučković na sjednici sabora u utorak 8. rujna te objasnila kako je tekla izrada dokumenta.
Izrada Strategije započela je u listopadu 2018., potpisivanjem ugovora sa Svjetskom bankom, Ministrica je predstavljajući strategiju podsjetila kako je sličan dokument posljednji put donijet prije gotovo 20 godina, a od tada su se okolnosti bitno promijenile. Hrvatska je u međuvremenu postala djelom EU i formirala nove odnose s međunarodnim tržištima.
Strategija se izrađivala gotov dvije godine od strane inozemnih i hrvatskih znanstvenika i stručnjaka na području poljoprivrede koji su pokušali pronaći najbolja rješenja za budući razvoj. Oni su prvo radili dubinsku analizu stanja. Zatim su započele konzultacije sa svim dionicima u sektrou poljoprivrede, te su održane radionice na kojima su utvrđeni strateški ciljevi i potrebe, te su predložene aktivnosti.
Ministrica je naglasila da sada raste pitanje okoliša i klime u poljoprivredi. Potencijalima hrvatskog poljoprivrednog sektora označila je raznolike agro-ekološke uvjete, neograničen pristup tržištu EU, mogućnost financiranja iz prilično velikog proračuna, dobra cestovna infrastruktura i dobra povezanost s drugim sektorima u Hrvatskoj. Strukturnim ograničenjima označava nisku produktivnost, nisku konkurentnost i niska ulaganja. Među niskom konkurentnosti naglasila je da je hrvatska proizvodnja osljetljivija na fluktacije cijena jer ne može ponuditi tržištu konkurentne proizvode.
Niska ulaganja se odnose na ulaganja u fiksni kapital, u istraživanja i razvoj i slabe mogućnosti financiranja za male proizvođače. Međutim ta ulaganja postaju veća, te se postupno taj problem rješava, rekla je.
Prilike za rast sektora ministrica poljoprivrede vidi u povezivanju s prehrambenom industrijom i podupiranjem investicija u njoj, povećanjem konkurentnosti i produktivnosti.
- Prihodi iz poljoprivrede su također značajno niži, oni su oko šest tisuća eura po gospodarstvu i to planiramo udvostručiti u deset godina - poručila je Vučković.
Osim toga, do 2030. godine Vučković je naglasila da se želi postići: povećanje produktivnosti rada za 120%, od čega povećanje broja svinja u tovu iz domaćeg uzgoja za 35%, povećanje govedarstva za 20%, proširiti površine pod modernim staklenicima za 500 hektara.
Među planovima je također smanjiti uporabu pesticida za 25%, uspostaviti 20 regionalnih skladišno-distribucijskih centara s pratećim uslugama za svježe proizvode, utrostručiti broj projekata za mlade poljoprivrednike te navodnjavati dodatnih 25.000 hektara.
Problemi poljoprivrede
Članovi saborskog Odbora iznijeli su niz problema s kojima se nosi poljoprivreda.
Samo 7 do 10 posto OPG-ova ima osiguranje usjeva, trebalo bi vezati da onaj tko nema osigurane površine ne može računati na poticaje, rekao je Josip Đakić (HDZ) koji drži i da, svugdje gdje je to moguće, sirovinu treba uzimati od domaćih poljoprivrednika. Cijeli program sušenog povrća potrebnog za Vegetu, vjerojatno se uvozi iz Poljske, upozorio je.
Željko Lenart (HSS) kaže da u našoj poljoprivredi funkcionira jedino ratarstvo, ne zbog naših politika, nego dobrih kupaca, a da su nam u problemu voćari, uzgajivači svinja i da nam umiru tržnice.
Jedan od najvećih ciljeva koji se u sljedećih 10 godina trebaju postići je udvostručenje prihoda iz poljoprivrede.
Ministrica je također u utorak medijske napise da će Hrvatska u idućih sedam godina dobiti manje sredstava za poljoprivredu iz EU fondova, rekavši da nam europska sredstva nisu smanjena.
- Ukupna sredstva za hrvatsku poljoprivredu, koja bi trebala doći iz EU sredstava za sedmogodišnje razdoblje iznose 4,5 milijarde eura, plus 200 milijuna eura iz Fonda za oporavak, pa otklanjam medijske napise da imamo smanjena sredstva“, rekla je ministrica na saborskom Odboru za poljoprivredu.
Zašto su izostala nova radna mjesta u poljoprivredi?
Izostanak novih radnih mjesta u poljoprivredi Stipan Šašlin (HDZ) pripisuje sustavu poticanja ratarstva. Budemo li ratarstvo poticali, ostat ćemo s još manjim brojem ljudi u poljoprivredi, došlo je vrijeme da se potiče finalni proizvod, utovljeno june, mlijeko i sl., kaže zastupnik.
Slično misli i Ružica Vukovac (DP). „Kada smo odlučili stočarima oduzimati zemlju i davati je ratarima, počeli smo uništavati selo“, kaže zastupnica i poručuje kako se bez rješenja problema poljoprivrednog zemljišta ne može riješiti ni pitanje radnih mjesta ni produktivnost.
SDP-ova Martina Grman Kizivat (SDP) pozdravlja donošenje Strategije, no ministrici poručuje kako je nije uvjerila da je provediva.
Predsjednica saborskog Odbora ističe kako je jasno da u poljoprivredi ima puno problema, no zadovoljna je što su svi postali svjesni kako je to nacionalna strateška grana i da je ulaganje u nju - pitanje nacionalne sigurnosti.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija
[objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može
smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.