Novi podaci

Privremeni rezultati Popisa poljoprivrede otkrivaju što se u Hrvatskoj najviše proizvodi

Više industrijskih usjeva, svinja i peradi, a manje žitarica i goveda u odnosu na 2016. godinu
Vijetnamske svinje
 Neja Markicevic/Cropix

Preliminarni Popis poljoprivrede pokazuje da hrvatski poljoprivrednici u 2020. godini obrađuju 863 tisuća hektara oranica i vrtova na kojima se u najvećem udjelu nalaze žitarice (oko 61 posto), industrijski usjevi (20 posto) i krmno bilje (12 posto).

U odnosu na prošlu godinu, poljoprivredna proizvodnja narasla je za 4,7 posto, odnosno s 17,9 milijardi na 18,8 milijardi kuna. U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ističu da je došlo i do porasta neto dodane vrijednosti i produktivnosti od gotovo 10 posto.

"Hrvatska je ove godine zbog pandemije COVID -19 osvijestila potrebu većeg vrednovanja domaće poljoprivredne proizvodnje. Vjerujemo kako nas je ova godina osvijestila kako moram više raditi na podizanju domaće samodostatnosti i okretanju proizvodnje prema većoj zastupljenosti u domaćoj trgovini, povećanju izvoza te jačem promoviranju domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane", kazali su u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Negativni trendovi

Popis poljoprivrede pokazao je i kako su se trendovi u poljoprivredi mijenjali. Primjerice, u usporedbi s 2016. godinom, sada se obrađuje manje oranica i vrtova, ali je došlo do porasta broja stoke i peradi. Hrvatski poljoprivrednici sve više se okreću uzgoju svinja, ovaca i peradi, dok se broj koza i goveda bitno smanjio. Od ratarskih kultura, najviše se ipak proizvodi kukuruz. Proizvodnja kukuruza u Hrvatskoj najbolja je u posljednjem desetljeću, objavila je ranije ove godine konzultantska tvrtka Smarter. Ove godine proizvedeno je 2,33 milijuna tona, što je jedan posto više nego prošle godine.

Nedavno je ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila da su zabilježeni negativni trendovi u svinjogojstvu, proizvodnji mlijeka, vinarstvu te proizvodnji krumpira te je najavila da će ministarstvo pripremiti programe potpora kojima će se osigurati pomoć pogođenim poljoprivrednim sektorima iz Državnog proračuna.

"Pred nama je i novo programsko razdoblje Zajedničke poljoprivredne politike EU zbog čega je potrebno već sada zajednički započeti rad na izradi strateških dokumenata koji će prihvatiti sve zahtjeve i potrebe naših poljoprivrednika te utjecati na budući još brži rast i razvoj poljoprivredne proizvodnje i opstanka ruralnih prostora Hrvatske", dodaju u HPK-u.

Konačni rezultati

Državni zavod za statistiku objavio je novi Popis poljoprivrede nakon gotovo 20 godina. Posljednji Popis u Hrvatskoj napravljen je 2003. godine, a prije toga 1960. godine. Za razliku od strukturnih istraživanja poljoprivrednih gospodarstava na temelju uzorka koja su provedena 2007., 2010., 2013. i 2016., Popis poljoprivrede cjelovito je i precizno istraživanje koje se provodi metodom osobnog intervjua za OPG-ove i izvještajnom metodom za trgovačka društva. Obuhvaćeno je 173.776 OPG-ova i oko 4400 poslovnih subjekata.

Rezultati su važni jer pomoću njih lokalna i državna vlast može definirati probleme u poljoprivredi i planirati rješenja. Usporedivi su na razini Europske unije i pružit će bitnu statističku bazu o broju i strukturi poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj.

Podaci su se prikupljali od 1. do 30 lipnja za poslovne subjekte i od 14. rujna do 14. listopada za OPG-ove. Konačni rezultati očekuju se do 31. prosinca sljedeće godine.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. siječanj 2021 15:50