Moderan sustav

Razvoju agrošumarstva nedostaje sustavna podrška na europskoj i nacionalnoj razini

"Umjesto jedne godišnje berbe, možete ih imati nekoliko. Umjesto jednog usjeva koji nosi profit, imat ćete ih četiri, pet"
Šumski pašnjak (silvopastoral)

Agrošumarstvo ili poljošumarstvo predstavlja širok pojam, no najčešće se opisuje kao sistem koji uključuje namjernu sadnju drvenastih trajnica na usjevima ili pašnjacima. Star je nekoliko tisuća godine, točnije koristio se još prije 6000 godina. Moderan način života je promijenio i stav prema poljoprivredi pa je tako agrošumarstvo s vremenom postajalo sve manje zastupljeno i prepustilo svoje mjesto industrijskoj proizvodnji.

Kroz jačanje svijesti o klimatskih promjenama, gubitku bioraznolikosti i naglom povećanju proizvodnje hrane u posljednjih par godina, agrošumarstvo se ponovno otkriva kao "spasonosno novo rješenje" aktualnih problema.

U Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) agrošumarstvo je ušlo tijekom financijskog razdoblja 2007.-2013. godine. Od tada je podržano unutar mjere 222 koja potiče osnivanje poljoprivredno-šumarskih sustava na poljoprivrednim gospodarstvima. Međutim, problem je bio što agrošumarstvo nije prepoznato kao sistem različitih praksi. Zbog ograničene definicije, samo mali broj prijavljenih je mogao dobiti novčanu potporu.

U sljedećem razdoblju 2014.-2020., agrošumarstvo je ostalo neprepoznato unutar različitih sekcija ZPP-a. Mjera 8.2. drugog stupa politika Europe unije za ruralni razvoja jedina je direktno podržala uspostavljanje i održavanje agrošumarskih sustava i to tako da pokriva troškove uspostave (do 80%) i održavanje s godišnjom premijom za razdoblje od pet godina.

Onda je pojam agrošumarstva spomenuto i u Europskom zelenom planu i novoj strategiji Od polja do stola. Činilo se kako EU konačno prepoznaje agrošumarstvo kao vrijedan poljoprivredni sustav, no, dobivanje poticaja i dalje je ostalo komplicirano i poljoprivrednici nisu htjeli riskirati isplatu EU potpora sadnjom stabala na poljoprivrednim gospodarstvima.

Ekonomske prednosti

Dobrobiti agrošumarstva su višestruke, od ekonomskih, ekoloških do socijalnih, ističe UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO).

U ekološkom smislu, agrošumarstvo može poboljšati plodnost tla i kvalitetu vode, zaštiti usjeve i stoku od vjetra, spriječiti eroziju tla, ograničiti štetnike i obnoviti degradirana zemljišta. Ako se dobro primjenjuje, može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti.

Što se tiče ekonomskih dobrobiti, agrošumarstvo potiče povećanje produktivnosti poljoprivrednih sustava, smanjenje proizvodnih troškova i diverzifikaciju proizvodnje.

Željko Serdar iz nevladine organizacije Hrvatski centar obnovljivih izvora energije (HCOIE) kaže kako postoje velike ekonomske prednosti za usvajanje agrošumarstva u Hrvatskoj, ali da je postotak hrvatskih poljoprivrednih gospodarstva koji se ovime bave "gotovo statistička pogreška".

"Studija HCOIE pokazala je da parcela od 100 hektara pod agrošumarskim praksama daje ekvivalent od 136 hektara pod standardnim principima korištenja", objašnjava Serdar, i dodaje da agrošumarstvo umjesto jedne, osigurava nekoliko godišnjih berbi i umjesto jednog usjeva koji nosi profit, daje njih četiri ili pet.

Povećanje ekonomske dobiti pozitivno bi utjecalo na poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim krajevima, kao i na kvalitetu prehrane.

U isto vrijeme, postoji velik broj izazova, kako na razini Europske unije, tako i na nacionalnoj razini.

Serdar smatra da su najveći problemi slabog primjenjivanja agrošumarstva u Hrvatskoj davanje potpora za određenu monokulturu zbog čega su poljoprivrednici "vezani" samo uz jednu monokulturu, davanje koncesija na mali broj godina gdje koncesionar ne vidi profit u sadnji drveća, nedostatak vještina i znanja, ali i usvojene navike industrijskog načina poljoprivrede.

"Hrvatska je pogodovanjem velikim sustavima kod dodjele zemljišta kroz koncesije stvarala megalomanske sustave koji su kasnije iscrpljivali proračun svojim milijunskim zahtjevima za potpore, čak i sada kada su u rukama stranaca. Što smo naučili- ništa. Resorno ministarstvo priprema donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim otvara mogućnost prijave velikih poslovnih subjekata na natječaje i tako im dopušta ulazak u dio koji je predviđen za OPG-ove", dodao je Serdar.

Neprofitna organizacija Europska agrošumarska federacija (EURAF) upozoravala je godinama kako plan nije dobro postavljen na razini bloka. Prema sadašnjem ZPP-u, poljoprivrednici smiju posaditi najviše 100 stabala po hektaru ako ne žele riskirati isplatu EU potpora. Ističu kako je u novom ZPP-u to ipak bolje postavljeno i da države članice imaju "slobodu osigurati da poljoprivredna površina s agrošumarskim sustavom u potpunosti prihvatljiva kada je to opravdano lokalnim specifičnostima i dodanom vrijednošću prisustvom stabala kako bi se osiguralo održivo poljoprivredno korištenje zemljišta".

Stoga predlažu da države članice pojašnjavaju poljoprivrednicima da prema sljedećem ZPP-u neće biti kažnjeni ako posade stabla na poljoprivrednim zemljištima. Poslali smo upit savjetodavnim službama na koji način su hrvatski poljoprivrednici informirani o ovome, ali nam do objave ovog teksta nisu odgovorili.

Olakšani uvjeti

FAO razlikuje tri glavna sustava agrošumarstva: agrosilvikultura (kombinacija usjeva i drveća), silvopastoral (kombinacija šumarstva i ispaša domaćih životinja) i agrosilvopastoralni (drveće, životinje i usjevi na istom zemljištu).

EURAF ističe kako je trenutno u Europskoj uniji oko 20 milijuna hektara agrošumarskih zemljišta, a gotovo 90 posto čine silvopastoralni sustav. Istraživanje iz 2017. godine (den Herder, Moreno, Mosquera-Losada, 2017) pokazuje pak kako je tada u EU bilo oko 15, 4 milijuna hektara, što je jednako 3,6% od ukupnog teritorija EU. Države s najvećim površinama agrošumarskih sustava su u velikom djelu zemlje Mediterana - Španjolska, Francuska, Grčka.

Dalmacija se stoga ističe kao strateški važno područje koje može implementirati agrošumarstvo kao gospodarsko rješenje koje bi doprinijelo ruralnom razvoju. Hrvatsko agrometeorološko društvo je još 2013. godine u zborniku radova objavilo da za agrošumarstvo može značajnije pozitivno utjecati na gospodarski razvoj uz temeljenje tog razvoja na načelima održivog življenja. Takav je pristup potreban osobito na području kontinentalnog i mediteranskog krša Hrvatske uz ispunjavanje ekološke, socijalne i gospodarske uloge. Predlažu utvrđivanje prednosti i nedostataka izabranog sustava putem pokusa na manjim površinama.

"Vezano uz donošenje nove EU strategije za šume, Hrvatska je podržala najavljene aktivnosti, naglasivši da treba zadržati nacionalnu nadležnost u pitanjima povezanima sa šumarskom politikom", stoji u priopćenju za medije Ministarstva poljoprivrede.

Serdar smatra kako bi široko korištenje agrošumarstva moglo imati veliku ulogu u prelasku na održive okolišne prakse u dugoročnom razdoblju. Predlaže olakšane uvjete prelaska na agrošumarstvo za male, srednje i mlade poljoprivrednike na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

"Pravednija raspodjela potpora, pri čemu treba više treba ići prema malim i srednjim gospodarstvima, a manje velikim – smjernice su i Europske Komisije koje bi trebale zaživjeti u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Točnije, smanjenje primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura i ograničenje plaćanja na maksimalnih 10.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu. Nova pravila Zajedničke poljoprivredne politike trebala bi se početi primjenjivati u državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023. godine. Strpljen, spašen!", zaključuje Serdar.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. prosinac 2020 00:23