Špekulacije oko kupnje zemljišta potiskuju mlade poljoprivrednike u Istočnoj Njemačkoj

U Istočnoj Njemačkoj je mladim poljoprivrednicima sve teže kupiti zemljište jer glavni investitori ne nabavljaju zemlju za poljoprivredne svrhe i jer se bivše zadruge Njemačke demokratske republike (DDR) privatiziraju. Izvješćuje EURACTIV Njemačka.

Zemlja na kojoj poljoprivrednici imanja Bienenwerder u Istočnom Berlinu uzgajaju povrće nije visoke kvalitete. Osim što je tlo u istočnom Brandenburgu pjeskovito, već su i dva prethodna ljeta donijela sušu.

Ipak Julia Bar-Tal je ponosna što su ona i poljoprivredne udruge stvorile na ovom području. Sada uzgajaju ekološko povrće na 45,5 hektara i prodaju preko 40 različitih usjeva trgovinama u Berlinu.

Organska farma, gdje poljoprivrednici obrađuju zemlju uz pomoć konja i ponija umjesto traktora kako bi ju sačuvali, podrazumijeva puno posla.

Bar-Tal posjeduje čak 45 hektar zahvaljujući svojem porijeklu. Njezina baka je posjedovala zemlju na sjeverozapadu Brandenburga, koja je bila oduzeta u DDR-u.

Zbog toga je ona, kao unuka, dobila pravo na prvu ponovnu uporabu što joj je omogućilo da nabavi većinu svog obradivog zemljišta po povlaštenoj cijeni.

- Ovo je bila samo obiteljska sreća. Za mnoge druge mlade poljoprivrednike jednostavno nema šanse da dobiju zemlju, bez obzira na njihov stupanj obrazovanja", objasnila je Bar-Tal.

To je zato što su cijene zemljišta eksplodirale u posljednjih 15 godina. Prema službenim podacima državne vlade, troškovi jednog hektara zemlje u Brandenburgu u prosjeku su iznosili 2500 eura u 2004. godini.

No do 2017. godine brojka se popela na preko 11.000 eura. Razlog tome je vrtlog cijena koji je započeo nekoliko godina nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.

Skupo zemljište

Nakon kraja DDR-a velike su poljoprivredne zadruge u državnom vlasništvu ukinute i privatizirane korak po korak. Za to je bila zaslužna njemačka federalna kompanija za upravljanje zemljištem - Bodenverwertungs-und Verwaltungs-GmbH (BVVG).

Prodaja velikih površina zemlje ubrzo je privukla nadregionalne ulagače, koji nemaju podrijetlo u poljoprivredi, ali su utjecali na rastuće cijene zemljišta.

Cijena po hektaru sada je dosegla astronomske visine. Pogled u bazu podataka BVVG pokazuje kupovinu veće od 26.000 eura po hektaru u regiji u kojoj se nalazi poljoprivredno gospodarstvo Bienenwerder.

- Cijene zemljišta ovdje su sve više odvojene od onoga što se može dobiti iz poljoprivrede - rekla je Julia Bar-Tal.

Kao rezultat toga, gospodarstva na kraju ostaju bez posla, što znači da se automatski prelazi u područje u koje ulažu ljudi s nepoljoprivrednim kapitalom. "To je virtualno povećanje vrijednosti koje više ne odgovara stvarnosti", dodala je.

Odmah nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, zemljište se još uvijek moglo dati u zakup po pristupačnim cijenama, što su uglavnom radile velike poljoprivredne zadruge.

Međutim, danas su rokovi zakupa kraći, a za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva potreban je izuzetno značajan kapital.

Budući da je zemljište osnova za bilo kakva ulaganja u budućnost, osnivanje poljoprivrednog gospodarstva predstavlja ogroman rizik ako se dugoročno ne osigura.

- Ako želite pokrenuti poljoprivredno gospodarstvo, potrebna vam je velika spremnost za rizike, kao i ludi idealizam - rekao je Bar-Tal.

Problem javnih natječaja

Poljoprivrednik koji je obrazovan za organsku proizvodnju je vrlo zabrinut za praksu dodjele zemljišta BVVG-a jer se zemljišne parcele dodjeljuju na javnim natječajima na kojima svatko može podnijeti jednu ponudu. Pritom, nitko ne zna tko još nudi zemlju niti vrijednost ostalih ponuda.

-Ako su to područja o kojima ovise vaši životni troškovi i ne znate tko se još natječe onda naravno postavljate visoke cijene prilikom natjecanja - rekla je.

Prema BVVG-u, ovaj je sustav što je moguće transparentniji. Kada bi se ponude objavile, cijene bi bile još veće.

Osim toga, postoje takozvani ograničeni javni natječaji koji su izričito namijenjeni mladim ili organskim poljoprivrednicima kako bi ih promovirali. No, 80 posto zemlje koju BVVG dodjeljuje pripada poljoprivrednicima iz regije.

Veliki investitori zemlju ne kupuju izravno. Umjesto toga, oni otkupljuju poljoprivredne zadruge i tako legalno postaju poljoprivrednici iz regije kojima je dopušteno sudjelovati na natječajima.

Benjamin Meise ima iskustva iz prve ruke kada je riječ o beskorisnosti ograničenih natječaja za mlađe poljoprivrednike. Meise se bavi tradicionalnim uzgojem u blizini gospodarstva Bienenwerder, od čega je 1.500 od 3.500 hektara u zakupu od BVVG-a.

Kad je 350 hektara stavljeno na ograničeni natječaj, želio je dati ponudu, ali je navedena minimalna cijena bila previsoka. Kako je zemlja bila izvrsna, poljoprivrednik je držao 70 hektara po "nadregionalnim cijenama", rekao je.

Suše, Brexit i smanjena izravna plaćanja u EU

-Ali kao rezultat toga, morali smo se rastaviti sa zaposlenima i prodati strojeve. Zbog suše, Brexita i mogućeg pada izravnih plaćanja iz EU-a, Meise ipak očekuje da će cijene zemljišta opet pasti. ''One su dostigli svoj vrhunac'', dodao je.

Budući da ne žele čekati da se to dogodi samo po sebi, pripravnici i mladi poljoprivrednici u regiji već se nekoliko godina organiziraju u društvu „Bündnis Junge Landwirtschaft“.

Prosvjedujući, oni mogu obratiti pažnju javnosti na ovo otimanje zemljišta velikim investitorima i prisiliti na promjenu trenutne prakse dodjele zemljišta. Julia Bar-Tal također je dio organizacije mladih.

U najmanju ruku, željela bi da se pokrene rasprava o tome treba li se Brandenburško zemljište uopće prodati. S druge strane, ona traži ograničenje iznosa kupovine i zakupa, kao što je to slučaj u Francuskoj.

- Tada bi ugovor o kupnji zemljišta postao manje atraktivan za investitore - rekla je.

[Uredila Karla Juničić]