Pametna, precizna, digitalna, 4.0.,... Sve su to epiteti koji opisuju poljoprivredu koja spaja nove tehnologije i inovacije s postojećom industrijom.
Iako Hrvatska dobrano kaska za ostatkom Europe što se tiče digitalizacije poljoprivrede, pomaka ipak ima. Primjerice, prošli tjedan je u Osijeku počeo projekt IoT polje: Ekosustav umreženih uređaja i usluga za Internet stvari s primjenom u poljoprivredi koji zajednički provode FER, FERIT i Poljoprivredni institut Osijek. A nekoliko dana ranije je predstavljen projekt gradnje Centra za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost u Virovitici.
Iako se radi o samo dva spomenuta primjera, čini se kako se opustjela Slavonija polako priprema za ulazak digitalizacije na mala vrata.
Glasnogovornica Virovitičko-podravske županije, Maja Jakelić, objasnila nam je da je ova županija prepoznala pametnu poljoprivredu kao "stratešku gospodarsku granu koja će omogućiti jačanje konkurentnosti županije" i u konačnici bi trebala doprinijeti rastu svih pet slavonskih županija.
Optimalni uvjeti
"Cilj Centra za pametnu poljoprivredu je stvoriti konkurentno poslovno okruženje koje će osigurati rast i razvoj kako poljoprivrede, tako i ICT sektora, povećati konkurentnost i produktivnost poljoprivrednih gospodarstava u Slavoniji kroz automatizaciju proizvodnje i primjenu naprednih tehnologija, te razvoj pametnih vještina", poručila je.
Objasnila nam je i kako će točno ovaj centar funkcionirati. Prvo će se na polja instalirati senzori koji će prikupljati podatke iz cijele Slavonije i bežično ih putem komunikacije mreže slati u Centar. Potom će se ti podaci sakupiti i analizirati primjenom naprednih algoritama u podatkovnom centru. Uz pomoću precizne poljoprivrede koja se približava svakoj biljci, pronaći će se optimalni uvjeti te će se utvrditi treba li što i kako promijeniti da se biljka maksimalno razvija. Tada će se pomoću korisničkih uređaja poljoprivrednicima dati preporuke i informacija potrebne za daljnji rad na usjevima i nasadima.
Projekt je u potpunosti usmjeren na primjenu koncepta pametne poljoprivrede pa se planira i primjena dronova, digitalnih karti, robotike, IoT (Internet of Things) i svih ostalih naprednih tehnologija koje bi trebale poboljšati kvalitetu i kvantitetu poljoprivredne proizvodnje.
Četiri su glavna segmenta projekta:
1. Precizna poljoprivreda - stvaranje optimalnih uvjeta za proizvodnju i definiranje sustava za podršku s ciljem optimizacije povrata na ulazne podatke uz očuvanje resursa
2. Informacijski sustav - obrada sakupljenih podataka primjenom naprednih algoritama u svrhu prezentiranja korisnih informacija poljoprivrednicima
3. Automatizacija - automatsko reguliranje primjene repromaterijala u svrhu optimalne iskoristivosti resursa i maksimalne produktivnosti
4. Uključivanje i edukacija poljoprivrednika - krajnje rješenje mora biti jednostavno, efikasno i povoljno, kako bi poljoprivrednici bili zainteresirani koristiti ga
Manji troškovi
Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnost bi trebao biti otvoren do 2026. godine, a nalazit će se nasuprot Visoke škole u Virovitici. Sufinanciran je bespovratnim sredstvima u iznosu od 85 posto. Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje i opremanje iznosi 25 milijuna kuna, a projektno-tehničke dokumentacije oko 1,7 milijuna kuna.
Prema novom predloženom proračunu Europske unije, za Zajedničku poljoprivrednu politiku bi trebalo ići 55,2 milijarde eura, a za ruralna područja 750 milijardi eura. Glavni prioriteti EU su digitalizacija i zeleni projekti, a ističe se kako bi precizna poljoprivreda mogla smanjiti uporabu gnojiva za 20 posto i pesticida za 50 posto.
U konačnici, pametna poljoprivreda bi poljoprivredniku trebala smanjiti troškove proizvodnje, potrošnju energije i donijeti uštedu u korištenju strojeva i repromaterijala.
A dok se čeka na otvaranje Centra, županija je krenula s ulaganjima u sektor kroz izgradnju Tehnološko inovacijskog centra, a uskoro se čeka i otvorenje Centra za istraživanje i razvoj mljekarstva u Virovitici. Zanimljivo je spomenuti da se projekti provode u suradnji s Agronomskim fakultetom i fakultetima u području biotehničkih znanosti čime se želi stvoriti istraživačka infrastruktura za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija
[objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može
smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.