Zagrebačka županija vrlo je rano prepoznala važnost održivog razvoja ruralnih proizvoda. Županija posebnu pozornost posvećuje razvoju ekološke poljoprivrede te je već 2001. godine izradila program za razvoj ekološke poljoprivrede – deset godina prije nego je to učinila Hrvatska i tri godine prije nego je usvojen EU plan razvoja ekološke poljoprivrede.
Sada, Zagrebačka županija će postati prva u Hrvatskoj koja će usmjeriti 100 posto poljoprivrednih površina na ekološku proizvodnju do 2030. godine. Akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede koji je predstavljen u petak 2. listopada, u nazočnosti Stjepana Kožića, župana Zagrebačke županije, Krešimira Karalića, izaslanika ministrice poljoprivrede, Marijane Petir, predsjednice Saborskog odbora za poljoprivredu, predstavlja važnu inicijativu za budućnost poljoprivrede.
Tim povodom Euractiv je razgovarao sa Sonjom Karoglan Todorović, direktoricom ekološkog instituta Ecologica i stručnjakinjom za ekološku poljoprivredu, koja je uz Darka Znaora, glavna autorica Akcijskog plana.
''Ovo je prvi akcijski plan neke regije za 100 postotni prelazak na ekološku poljoprivredu. Neke EU regije imaju već značajne površine pod ekološkom proizvodnjom, kao npr. austrijske regije Salzburg i Gradišće. Planom se predviđaju mjere koje će s jedne strane potaknuti proizvodnju, a s druge potražnju za ekohranom'', rekla je Karoglan Todorović.
Nedavno je Europske unija objavila dvije strategije vezane za bioraznolikost te za razvoj ekološke poljoprivrede. Već 2030. želi se prepoloviti uporaba pesticida te smanjiti korištenje umjetnih gnojiva za 20 posto. EU strategija od ''Polja do stola'' zahtjeva da minimalno 25 posto površina bude pod ekološkom poljoprivredom do 2030. godine. Ekološka poljoprivreda će igrati važnu ulogu u postizanju ambicije Europskog zelenog sporazuma.
Činjenice upućuju da su slični ekološki planovi nužni. Inicijator ovog Akcijskog plana, Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, je prepoznao takvu potrebu i u Hrvatskoj. Pritom plan Županije bit će ambiciozniji čak i od europskog.
Strana i domaća znanstvena i šira javnost sve se više okreću ekološkoj proizvodnji zbog pojave negativnih ekoloških, socijalnih, gospodarskih posljedica uzrokovanih masovnom proizvodnjom, standardizacijom proizvoda i visokim prinosima koji ovise o tržištu kapitala. Kupci su danas zahtjevniji i mijenjaju se. Traže lokalnu hranu iz ekološkog uzgoja, bez GMO-a, bez pesticida. Ekohrana bit će najvažniji instrument i Akcijskog plana za ekološku proizvodnju. Karoglan Todorović je objasnila da će se kroz ''zelenu javnu nabavu u svim javnim institucijama uvesti ekohrana u škole i vrtiće''.
''U Zagrebačkoj županiji se godišnje u osnovnim školama i vrtićima pripremi oko 10 milijuna obroka, a u vrtićima i osnovnim školama grada Zagreba još 27 milijuna. Ovo predstavlja ogromno potencijalno tržište za ekološke proizvođače i način na koji se javni novac (većina školskih i vrtićkih obroka je subvencionirana) može upotrijebiti za javno dobro'', objasnila je.
Cilj Zagrebačke županije bit će postati vodeća zelena županija koja svoj razvoj temelji na ekološkoj inovativnoj poljoprivredi. Jedan takav razvoj je nužan s obzirom na strukturu poljoprivrede ''koja ne osiguravaju šansu za opstanak poljoprivrednih gospodarstava'', kaže autorica Plana.
Zagrebačka županija prva je u Hrvatskoj po broju poljoprivrednih gospodarstava (14.293), od kojih je više od polovine manje od 3 hektara, a samo ih je 3 posto veće od 20 hektara. Svaki deseti nositelj poljoprivrednog gospodarstva mlađi je od 41 godine, po čemu je Zagrebačka županija na drugom mjestu u Republici Hrvatskoj. Po obradivim površinama (71.196 ha) Županija je peta u Hrvatskoj, rekla je.
''Mala gospodarstva teško mogu preživjeti bez dodavanja vrijednosti proizvodnji i diverzifikacije, pa prelazak na ekološku proizvodnju i razvoj pametnih rješenja pruža veće tržišne šanse i bolju zaradu.''
Sve u svemu provedbom plana unaprijediti socio-ekonomske uvjete sela i poljoprivrednika, unaprjeđujući istovremeno okoliš i zdravlje stanovnika. A njegove smjernice uklopiti će se u provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU i dugoročni plan postizanja održivog razvoja.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija
[objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može
smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.