Znate li što uistinu jedete, što se nalazi u hrani, tko ju proizvodi i gdje ju proizvodi? Otkriva nam u intervjuu mladi poduzetnik iz Zagreba

- Htio sam da naši klinci jednog dana znaju što uistinu jedu - započinje svoju priču Marko Kozjak koji je 2017. za svojim kolegom Nikolom Vidom započeo jedinstvenu tvrtku i platformu na Hrvatskom ali i na europskom tržištu – VeeMee.

VeeMee je digitalna platforma koja povezuje sektor agrikulture i tržišta te kroz samo jedan klik smartphona omogućava potrošačima da u potpunosti razumiju podrijetlo proizvoda koji kupuju. Platforma se povezuje na PID profil – identitet proizvođača, olakšava standardizaciju i nudi informacije o proizvođaču i hrani.

- Svakako možemo napomenuti da smo prvi u svijetu sa najvećim brojem proizvođača/proizvoda za koje smo osigurali sljedivost i transparentnost hrane u digitalnom obliku dostupnu gotovo svima – govori Kozjak.

Prema jednostavnom sloganu 'Misliš li da znaš što jedeš' VeeMee omogućava 'sljedivost' hrane tj. engleski pojam 'traceability'. No to je samo 'početak piramide' jer su kroz uspostavljanje mehanizma za sljedivost hrane omogućene druge faze poput: koordinacije logistike koja potom omogućava smanjene bacanja hrane i povrat iskoristive hrane u trgovačke lance ili njenu prenamjenu. Na kraju zahvaljujući platformi sudjeluje se u Crowdfundingu, kampanjama za financiranje za poljoprivrednike i proizvođače a vođene su kroz korištenje PID-a.

- Što proizvodi, tko proizvodi, gdje i koliko – je najbitnija stavka u lancu objašnjava Kozjak, koji kreativno već priprema plasirati svoj novi projekt – 'Kako povezati umjetnu inteligenciju s hranom?'. No još je pomalo tih i suzdržan oko projekta jer ne želi otkriti sve tajne buduće inovacije za koju neće više biti potreban kod i deklaracija na proizvodu već samo proizvod i smartphone.

Boris Kovacev / CROPIX

'Putem našeg sustava sljedivosti želimo napraviti prvu Digitalnu deklaraciju koja bi omogućila promjenu podataka u digitalnom obliku da se roba ne vraća ili završava u smeću radi krive deklaracije'

Možete li mi ukratko objasniti što radite i kako je nastao VeeMee?

Preko deset godina sam radio u prodaji, otkupu voća i povrća u uvoznoj i izvoznoj robi iz Hrvatske. Radio sam na raznim funkcijama i uglavnom sam popratio sustave i pogreške istih sustava. Pogreške su dio naših poslovanja, no mi ih ne percipiramo kao pogrešku nego jednostavno radimo svoj posao. Kada smo osnovali tvrtku VeeMee 2017. godine čije je ime poteklo od imena mojeg i Vidovog sina, Vito i Mihael krenuli smo od sljedivosti robe. Odlučili smo putem QR koda definirati poljoprivrednika unutar platforme tj. unutar digitalnog sustava poput Facebooka ili Google-a. Na platformi smo odlučili definirati: ime i prezime poljoprivrednika, veličinu njegove površine, vrste proizvoda itd.

QR kod je najjednostavniji za korištenje i mobiteli ne moraju imati aplikaciju VeeMee kako bi ga učitali već je dovoljno upaliti kameru koja već ima integrirano očitavanje QR koda te se registriranjem koda jednostavno povezuje na našu bazu podataka gdje vam prikazuje sve pojedinosti proizvoda. Od 2018. godine smo zahvaljujući tome krenuli u projekt 'Food Waste', tj. smanjenja bacanja hrane i 'Smart Logistics', tj. pametne logistike.

Kako pomoću platforme smanjujete količinu bacanja hrane?

Tako što smo preuzeli dio logističkog procesa na sebe i direktnu komunikaciju s dobavljačima i proizvođačima. Food Waste smo pokrenuli iz čiste potrebe. Shvatili smo da sljedivost nije dovoljna te da ako zaista želimo kvalitetno raditi taj posao moramo napraviti jedan cijeli 'food cycle' – kružni tok hrane. To znači da moramo krenuti od poljoprivrednika, preko otkupljivača i doći do prodavača i krajnjeg potrošača. Kako bi spasili neku robu od bacanja moramo razumjeti cijeli krug.

Vrlo smo učinkoviti u tome i do sada smo spasili preko 250 tona robe. Kada smo počeli raditi 'Food Waste' shvatili smo da bi mogli koristiti i 'pametnu logistiku'. Ona doprinosi smanjenju CO2 u atmosferi. Objasnit ću vam na jednostavnom primjeru: ' Do sada smo imali situaciju da ako bi trgovački centar imao dovoljnu količinu dnevne ponude svježeg voća i povrća morao je kamion dovoziti dvije ili tri palete robe manga ili ananasa - neke uvozne roba koja se ni ne proizvodi u Hrvatskoj. To nije isplativo i odlučili smo napraviti kombinirani transport iz uvoznih zemalja tj. više dobavljača od istog trgovačkog centra implementirati na naš centralni lager i dnevno dovoditi hranu prema potrebama trgovačkog lanca. Ali u tom slučaju dobavljač neće poslati jednu dvije tri palete ananasa nego će automatski poslati dvanaest sa daljnjom dinamikom isporuke. Time prvo kupcu osiguravamo najsvježiju robu, a istovremeno nije deset kamiona došlo prema Hrvatskoj nego je došao jedan koji je dovezao robu. Do sada smo odradili putem takvog sustava preko 1100 tona logistike.

Ono što je najbitnije su podaci koje smo dobili iz cijelog procesa, a to je da je 70 posto povrata robe logistički problem: kriva deklaracija, potrgana paleta, potrgana kutija. Trideset posto povrata robe se događa radi kvalitete. U roku od 24 sata mi proberemo robu i provjerimo što možemo vratiti na police trgovačkog centra. Na temelju navedenih podataka zaključili smo da 15 posto povrata robe od tih 70 se događa upravo zbog krive deklaracije.

Kako ste ustupili problemu deklaracija?

Putem našeg sustava sljedivosti, želimo napraviti prvu Digitalnu deklaraciju koja bi omogućila direktnu promjenu podataka u digitalnom obliku. Savršen primjer imali smo nedavno kada se crno grožđe u jednom trgovačkom lancu moralo vratiti jer je na deklaraciji pisalo da je bijelo. Naša tvrtka je predeklarirala robu kako bi se vidjelo da je došlo do pogreške kako bi se vratila roba u trgovački centar da se vidi da je došlo do pogreške. Bacanje predstavlja dodatne troškove, povećava CO2 radi transporta te niz drugih problema. Digitalna deklaracija će značiti za inspektora direktnu promjenu deklaracije i njome bi se umanjilo 15 posto ukupnog povrata, a za krajnjeg kupca će značiti sljedivost – isti kod za dvije funkcije.

Boris Kovacev / CROPIX

'Kad smo krenuli s Vee Meeijem to je bio samo QR kod. Danas mi imamo najveći sustav sljedivosti u Europi. Najveći broj proizvođača i proizvoda je pokrivreno unutar start up poljoprivrede. To je dokaz smo pokazali rezultate.'

Može li se smanjiti ambalaža putem digitalne platforme?

Može, sljedivost je ključ svega. Trebalo mi je deset godina da shvatim da je sljedivost koju sam krenuo razvijati odgovor na sve: na smanjenje otpada, ambalažu, organiziranu proizvodnju. Sljedivost hrane u digitalnom obliku pruža mogućnost razvoja savjesnog kupca.

Kupac u većini slučajeva ne percipira plastiku koju kupuje zajedno sa komadnim proizvodom, smatram da ga je potrebno dodatno informirati o navedenom problemu. Nakon informacije lakše je pojasniti poskupljenje proizvoda povodom plastike koju treba reciklirati te istim pristupom prikazati proizvođače/trgovce koji su više orijentirani ekološki održivom pakiranju.

Pretpostavljam da je druga opcija za trgovce pakirane robe u interesu smanjenja plastike okrenuti prema rfs pakiranju tj. prodaji robe na komad bez dodatne ambalaže – primjer salata kristal. Mana ovog sustava je da se može povećati otpad hrane unutar trgovina budući da kupci mogu birati te samim time sva roba koja je „ne odabrana“ postat ce otpad. Jedinu prednost koju u ovom kontekstu vidim jeste doniranje ovog tipa hrane potrebitima.

Nažalost ovaj problem neće nestati preko noći i potreban će biti ozbiljna prilagodba kako bi ga riješili. Apsurdno je da smo se doveli do situacije da je jeftinije proizvesti novu plastičnu bocu nego reciklirati staru. Također, možemo dokazati na svom primjeru kupca i raditi savjesne i pametnije izbore. To ćemo dosegnuti ili teškim propisima i zakonima ili ako sazrijemo i shvatimo da naš planet nije samo naš već i planet naše djece i unuka.

Kako komentirate činjenicu, da danas postoji sve više kontrola i testiranja hrane, sve više podataka na deklaracijama, a ljudi imaju sve manje povjerenja u ono što jedu?

Čekao sam da me to netko pita. Dakle što je deklaracija? Deklaracija je zakonska obveza koja mora stajati na proizvodu. Ako kupite neki proizvod imate „samo“deklaraciju i jasno definiranu informaciju. Putem digitalnog koda, kliknete i saznate sve detalje o proizvođaču i proizvodu. Sviđa li ti se taj proizvod ti ćeš se vratiti u trgovački centar i kupovati taj proizvod te imaš mogućnost „upoznati“ proizvođača. U slučaju bilo koje neispravnosti vi se možete direktno povezati s otkupljivačem ili proizvođačem. Ako vidite da jedete rajčicu u dvanaestom mjesecu i piše da je to Hrvatska rajčica, imate pravo putem platforme VeeMee provjeriti tko zaista usred zime uspijeva proizvesti rajčice kod nas. Dakle cilj je da vi kao krajnji korisnik možete provjeriti podatke i biti sigurni što kupujete i jedete.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.

Mislite li da ljudi misle na te stvari dovoljno?

Mislim da su danas deklaracije postale preskromne ili preopširne. Zamislite trenutak kada čitate danas vijesti ili portale na mobitelu kada samo pređemo preko kako bi našli jednu informaciju koja nam je potrebna. Kako danas čitamo nepreglednu deklaraciju? Dok dođemo do djela alergena nama je već kasno i ne shvatimo ništa. Mi želimo da svi podaci budu uneseni putem koda digitalno, tako da na mobitelu imamo prikazane točne podatke i dobijemo informacije na interaktivan način o vitaminima, alergenima i drugim sastojcima.

Time ćemo pojednostaviti deklaraciju i ljude će to zaintrigirati posebice mlade koji paze na prehranu. Zanimljiv podatak je da najveći dio trenutnih korisnika naše platforme spada u kategoriju od 25-34 godine ali da imamo i korisnike 65 +. Trenutno prevladava veći broj ženskih korisnika, što smo i očekivali.

S kime surađujete? Bazirate li se samo na hrvatsko tržište?

Surađujemo direktno s poljoprivrednicima, s hrvatskim poljoprivrednicima. Consulting radimo za privatne tvrtke. Sa strancima radimo najviše u Food Waste programu, ali i u sljedivosti. Otvorili smo sljedivost na grčkom tržištu s uvozom lubenice. Surađujemo i sa Španjolcima. Ove godine planiramo potpisati ugovore sa još 15 dobavljačima koji prodaju robu unutar Europe i postaviti temelje za sljedivost robe da možemo pratiti kuda ide roba. Hrvatska je nama bila početka tvrtka radi ljubavi prema domovini i htjeli smo napraviti pozitivnu promjenu za poljoprivrednike i kupce.

Boris Kovacev / CROPIX

'Kad smo krenuli s Vee Meeijem to je bio samo QR kod. Danas mi imamo najveći sustav sljedivosti u Europi. Najveći broj proizvođača i proizvoda je pokrivreno unutar start up poljoprivrede. To je dokaz smo pokazali rezultate.'

Često spominjemo odlazak mladih preveliku uvoz proizvoda, no što smatrate da je najveći problem u Hrvatskoj poljoprivredi?

Zaključak nakon dvije godine poslovanja tvrtke je bio odgovor na pitanje : tko proizvodi, što proizvodi, gdje proizvodi i koliko?. To je temeljno pitanje. Kako možemo izbalansirati našu proizvodnju ako ne znamo što se proizvodi. Znamo podatke koliko se u Hrvatskoj proizvodi jabuka, kupusa, breskvi, no znamo li uistinu koliko su stara stabla breskve i jabuke, tko ih proizvodi, što i gdje. Tek s takvom informacijom možemo regionalno usmjeravati proizvodnju.

Ako primjerice u Slavoniji imamo proizvodnju mrkve i šaljemo je u Split dok Zadar i Neretva imaju također proizvodnju mrkve ,a tu mrkvu prodajemo u Osijek – to znači da nismo organizirani. Znači da u određenim momentima i tjednima imamo rupa koje krpamo i lošom logistikom stvaramo troškove i veće cijene za samih sebe. Ovdje digitalizacija pomaže u prvom koraku i prvoj točki i moja tvrtka je krenula od samog početka da putem platforme dobijemo te podatke kako bi se mogli nadalje usmjeravati. Putem identiteta proizvođača možemo vidjeti: tko si i što si, te nadalje vidjeti gdje se tebi treba roba plasirati, i koliko moraš dići proizvodnju, koliko ti država treba u tome pomoći, a koliko europski fondovi.

Hrvatska općenito ima nisku razinu digitalizacije što je prikazao i europski Digitalni indeks (DESI). Što smatrate da najviše sputava razvoj digitalizacije posebice u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru? Jesu li to obrazovanje ili financijska sredstva?

Benefit! Benefit digitalizacije nije ukazan. Pogled naše tvrtke je vrlo jednostavan. Vi što danas proizvodite prodajete milenijum generaciji, a to su mladi ljudi koji žive s mobitelima. Kada nazovemo poljoprivrednika i kažemo mu 'hoćeš li ući u naš sustav i biti digitaliziran', najčešći odgovor koji primamo je 'meni to ne treba jer imam plasman, prodanu robu i jedino me cijena muči'.

No, moramo objasniti ljudima da mi to ne radimo da bi danas prodavali nego za godinu, dvije, tri godine. Današnje generacije su apsolutno digitalizirane i oni ne biraju samo trgovački centar već pojedinca unutar trgovačkog centra. I tu se ističu pojedinci koji imaju 'dodatnu vrijednost' tj 'additional value'. Kada imate dodatnu vrijednost vama je i cijena veća. Tu nedostaje edukacije i pripreme za današnje tržište. Odgovor tim poljoprivrednicima bi bilo: 'radim da ti danas bude bolje, ali radim da ako tvoja proizvodnja ima 5 ili 10 hektara da za tri godine naraste na 20 jer ćeš kroz veću potrebu povećati proizvodnju i postati konkurentan'.

Spomenuli ste da razvijate novi projekt vezan za umjetnu inteligenciju (AI). O čemu se zapravo radi?

Mi smo krenuli korak dalje, možda i prije samog vremena s razvojem AI-a i machine learning. Radim na tom projektu već podosta mjeseci i sada sam u završnoj fazi u kojoj moramo poslagati sve parametre. Putem postavljenog algoritma koji bi razvili došli biste u trgovački centar i u slučaju da neki proizvod QR kod vi biste svejedno mogli mobitelom skenirati proizvod i na našoj platformi provjeriti njegovu sljedivost tj. Njegovo porijeklo. Ne želimo da QR kod bude standard idućih pet godina jer se tehnologija mijenja. Želimo raditi s AI-em koji će se pojaviti prije u drugim zemljama EU, a ne u Hrvatskoj radi XY razloga. No, to je ulaganje u budućnost i pokazivanje koliko tehnologija može pomoći.

Mi još uvijek nismo spremni za QR kod, a kamoli za AI. No odlučili smo razviti proizvod, prikazati ga i plasirati ga na tržište. U procesima koje smo opisali smo jedini u Europi a možda i u svijetu koji će sa svojim AI-em imati tržište. S AI-em moći ćemo pokriti širu paletu proizvoda i još više izaći u susret proizvođaču i korisniku.

XY razlozi za razvoj AI-a u Hrvatskoj? Što nedostaje, zašto nas investitori zaobilaze?

Ima veliki broj novih startupova u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. I svi investitori traže onog jednog, onog 'unicorna' koji će zaraditi enormne novce i biti novi Facebook. U moru startupova investitori više ne vide svoju priliku i teško je za odabrati. Kako sada odabrati među 50.000 novih firmi. Jako je teško, no ako je tvrtka prava , investitor dolazi do nje. U početnoj fazi je dobro stisnuti zube. ZICER, Zagrebački inovacijski centar je najbolji primjer klime u Hrvatskoj. Mislim da imamo više dovoljno za početak; imamo prihvatiljive cijene ureda, Internet, radno okruženje za razvoj startupa. Također moram nadodati da dosta startup tvrtki iz zicera je zaprimilo privatne investicije.

Gdje se vidite u budućnosti? Hoće li se temperatura zemlje uistinu povećati za 1.5 Celzijevih stupnjeva?

Vidim se u tome da radim da nešto promijenim. Od danas pa nadalje otvarajući tvrtku nisam izgubio volju da odem iz ove zemlje i da stalno tražim nešto negativno. Kao što je Kennedy rekao: 'ne pitajte što država može učiniti za vas već što vi možete napraviti za državu'. Mi možemo, mi smo mladi, entuzijastični i uz malo sreće možemo dosta toga napraviti. Zato se vidim u Hrvatskoj i nadam se da će određeni ljudi prepoznati Food Waste i Smart Logistic program koji imamo jer smo trenutno najuspješniji start up po sljedivosti i spašavanju hrane od bacanja.

Uz naše procese i našu koncepte koje želimo objediniti u digitalnom svijetu napravit ćemo stvarno velike promjene na tržištu pozitivne na sve. Nekad je to bitnije od same zarade novca, napraviti stvarni učinak.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.

Vezane vijesti

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je elektroničku poljoprivrednu iskaznicu.Vučković: ovo je korak prema uvođenju poljoprivrednika u digitalno doba

Interview with Bernhard Url, EFSA's executive director: ''Food is not a source or route of COVID-19 transmission"