Za razliku od prvih europskih izbora, onih koji su se održali 1979. godine i na kojima je sudjelovalo više od 62 posto građana EEZ-a, ovoga će ih tjedna u najoptimističnijem scenariju na birališta izaći samo 43 posto.
Samo pet država članica očekuje da će više od 50 posto građana ostvariti svoje pravo glasa; Danska, Švedska, Nizozemska te Belgija i Luksemburg u kojima je glasanje obvezno. Hrvatska se, nažalost, nalazi na dnu ljestvice europskih zemalja po pitanju ovogodišnje izlaznosti zato što očekuje da će ove nedjelje samo 30 posto građana odvojiti vrijeme za odabir svojih zastupnika za novi saziv Europskog parlamenta. Iako ta brojka na prvi pogled djeluje poražavajuće, treba imati na umu da su nam ovo tek treći europarlamentarni izbori. Na onim prvima 2013. godine, na birališta je izašlo neznatno više od 20 posto građana, dok je godinu dana poslije, na prvim redovnim izborima, svoje pravo glasa ostvarilo preko 25 posto Hrvata.
No, istovremeno, više od 50 posto građana redovito sudjeluje u odabiru predsjednika države, funkcije koja ima osjetno manje ustavne ovlasti, a time i utjecaja na svakodnevicu naših građana. Taj trend govori u prilog činjenici da Hrvati još uvijek nisu osvijestili razliku između zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta i ceremonijalne ovlasti predsjednika Republike Hrvatske.
Od nas pesimističnija očekivanja imaju samo Poljska (24 posto), Češka (18 posto) te Slovačka (13 posto), države tzv. Višegradske skupine koje su se Europskoj uniji pridružile u najvećem valu proširenja 2004. godine.
Švedska je jedina država Europske unije u kojoj izlaznost za euroizbore progresivno raste.
Nezainteresiranost je najočitija među mladim biračima. Prema podacima Eurobarometra, unatoč tome što više od 74 posto mladih ima pozitivan stav prema Europskoj uniji, tek će svaki peti od njih sigurno izaći na izbore. Europski parlament je pripremajući se za ovogodišnje izbore osmislio kampanju 'Ovaj put glasam' kojom se pokušao približiti prvenstveno mladima, od kojih neki ove godine prvi put imaju pravo sudjelovati na izborima. Korištenjem društvenih mreža poput Twittera, Facebooka i Instagrama, ali i angažiranjem poznatih osoba na kampanji, Parlament je želio doprijeti do novih glasača, kako bi se povećala politička participacija na ovogodišnjim, nikad važnijim izborima.
Rezultati istraživanja Eurobarometra govore u prilog da usprkos jačanju populističkih stranaka i euroskeptičnih struja, osjećaj pripadnosti Europi najsnažniji od 1989. godine kada je pao Berlinski zid. Naime, više od 61 posto ispitanika članstvo svoje države u EU smatra 'pozitivnim', dok ih 27 posto ima 'neutralan' stav. Zanimljivo, taj trend svojevrsne indiferentnosti raste u čak 19 država članica kao rezultat zapleta sage oko Brexita koja je donedavne euroskeptike potaknula da 'još jednom razmisle o izlasku iz EU'.
Međutim, upravo bi rast popularnosti populističkih stranaka u konačnici mogao pozitivno utjecati na veći interes za europarlamentarne izbore zato što čelnici kontroverznih stranaka diljem EU uspješnije mobiliziraju ljude na birališta. No, kako će izgledati deveti saziv Europskog parlamenta ako populisti mobiliziraju svoje birače, vidjet ćemo tek u srpnju na njegovoj prvoj sjednici.