Europski parlament jučer je s 572 glasa za i 79 glasova protiv, usvojio izvješće „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena” hrvatskog zastupnika Tonina Picule.
Riječ je o dokumentu koji naglašava važnosti kohezijske politike kao najvećeg investicijskog alata u sklopu kojeg se za borbu protiv klimatskog promjena i postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine, daje više od 300 milijardi eura.
- Namjera ovog izvješća bila je zacrtati korake nužne u tranziciji prema klimatski neutralnoj Europi do 2050. godine, osobito iz perspektive europskih regija. S odobrenih 330 milijardi eura u sljedećem proračunskom razdoblju, kohezijska politika najveći je i najvažniji investicijski alat u Europi - poručio je hrvatski europarlamentarac.
- S obzirom na to da će čak 30 posto Kohezijskog i Europskog fonda za regionalni razvoj biti usmjereno u projekte zelene ekonomije, kohezijska politika postala je ključan alat u borbi protiv klimatskih promjena. - dodao je Picula, naglasivši pritom kako hrvatske regije ne smiju propustiti priliku koja im se nudi u sklopu raspoloživih sredstava, jer je i sam Europski parlament 28. studenog 2019. godine upozorio da se nalazimo u klimatskoj i okolišnoj krizi.
Izvješćem se od lokalnih i regionalnih vlasti traži da ciljeve klimatske neutralnosti pretvore u konkretne lokalne aktivnosti u zaštiti okoliša, uzimajući pritom u obzir specifične potrebe pojedinih krajeva EU. Dokumentom se države članice još jednom podsjeća kako je 30 posto kohezijskih sredstava namijenjeno investiranju u „zelene projekte”, zbog čega se sve zemlje EU u svojim nacionalnim planovima oporavka i otpornosti moraju obvezati na načelo „nečinjenja štete”.
Upravo zato, regionalni strateški planovi moraju biti osmišljeni imajući na umu smanjivanje okolišnih rizika i zaštitu biološke raznolikosti, a osobit fokus bit će dan međuregionalnoj i prekograničnoj suradnji.
Zastupnici u Europskom parlamentu jučer su još jednom naglasili važnost uspostave učinkovite metodologije praćenja napretka u borbi protiv klimatskih promjena, napomenuvši pritom kako sve zemlje moraju biti podvrgnute jednakim standardima. Dodatna će podrška biti omogućena pograničnim regijama i područjima kojima bi klimatska tranzicija, u ovome trenutku, zadala najveći ekonomski udarac, kao i otocima koji imaju specifične potrebe. Trošak tranzicije njima će biti amortiziran putem posebnog fonda, kako bi im se omogućilo da u potpunosti ispune svoje potencijale.
Europarlamentarci su od država članica zatražili da u svoje buduće kohezijske projekte uključe i koncept „pametnih sela”, kojima se gradovi s najmanje 20.000 stanovnika obvezuju stvarati urbane šume, farme, parkove i vrtove kako bi pozitivno utjecali na mikroklimu i generalno zdravlje svojih stanovnika.
Izvješće Tonina Picule pozdravio je i povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo, Virginius Sinkevičius.
- Kohezijska će politika u ovom proračunskom razdoblju dati veliki doprinos borbi protiv klimatskih promjena, a za taj će cilj biti odvojeno čak 69 milijardi eura. - poručio je najmlađi povjerenik u Vijeću Ursule von der Leyen, napomenuvši kako bi članice u programiranju sredstava kohezije morale voditi više računa o okolišnoj održivosti budućih investicija.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.