Utrka za novcem EU

Hoće li Hrvatska moći iskoristiti 100 posto novca iz europskih fondova?

Podaci govore da trenutno nije iskorišteno ni 50 posto raspoloživih sredstava. Ubrzanje bi, dakle, moralo biti senzacionalno
Konzultantica Ariana Vela smatra kako je upitno hoće li se novcem uspjeti preokrenuti problematični društveni trendovi
 Ranko Suvar/Cropix

Iako joj recentni pokazatelji ne idu u prilog, ministrica Nataša Tramišak potvrdno klima glavom kada joj se postavi pitanje hoće li Hrvatska do roka, kraja 2023. godine, iskoristiti 100 posto novca koji joj je bio stavljen na raspolaganje iz europskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Ostavlja tek ogradu "neočekivanih okolnosti" pa da taj plan podbaci. Kako podaci govore da trenutačno nije iskorišteno ni 50 posto - jer ukupno je isplaćeno 38 milijardi od 82 milijarde kuna - ubrzanje bi moralo biti senzacionalno. Skepsa je, čini nam se, tu zdravorazumska reakcija, čak i bez neočekivanih situacija.
No, postoji cijeli niz "akrobacija" koje mogu utjecati na pozitivan krajnji ishod.
Osim što se "preugovaraju" veliki projekti koji su iz raznih razloga ozbiljno zapeli, poput željezničkih i vodoopskrbnih, odnosno cijepaju se i pretvaraju u segmente, faze koje su realno izvedive i naplative do 2023. godine, ujedno se pronalaze i marljivo potpisuju novi projekti koji mogu biti brzo gotovi. Ugovorenost tako već premašuje 100 posto, cilj je do sredine godine dogurati do barem 120 posto, a logika iza toga je jasna: što više ugovoriš, povećavaš šansu da na kraju povučeš 100 posto dostupnog iznosa jer ne mogu svi podbaciti. Pojednostavljuju se i procedure, dio slobodnog europskog novca već je preusmjeren za pomoć poduzetnicima zbog pandemije, a dio će biti prebačen i za gradnju kuća na potresom pogođenim područjima Siska, Petrinje i Gline u iznosu većem od 100 milijuna eura.
U epskoj državnoj borbi za "stare" milijarde eura dok "nove" - za proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 9,6 milijardi eura za kohezijsku politiku - samo što nisu grunule na vrata, u toj kombinaciji birokratske dovitljivosti i nadanja povremeno iskrsne i poneka afera sa sumnjivim javnim nabavama (s njima i logično pitanje koliko li ih je samo neotkrivenih jer nema zviždača), ali njihov efekt na ukupnu apsorpciju novca EU tek će se zbrajati kad većina projekata bude provedena i podaci o nepravilnostima i financijskim korekcijama postanu dostupni. Sjetimo se jednog od novijih primjera, velikogoričkog, gdje se ispostavilo da je lokalna šerifova ekipa dogovarala namještanje natječaja za projektiranje i rekonstrukciju pročistača otpadnih voda, vrijednog oko 100 milijuna kuna. Naravno, poništen je, a to je dio velikog projekta EU "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica" iz kojeg bi se u konačnici trebalo povući 270 milijuna kuna bespovratne pomoći.
Oko tog slučaja je angažiran USKOK, a posjetili su i Požegu gdje su lokalni čelnici snimljeni dok pokušavaju uglaviti kako bi preko tvrtke Komunalac namjestili natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada, što se također financira iz europskog izvora. Posla ima i OLAF, Europski ured za sprečavanje prijevara, koji je nedavno zatražio iz Zagreba "dostavu informacija za nekoliko tvrtki/obrta korisnika ugovora iz poziva za dodjelu bespovratnih sredstava". To su nam potvrdili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ali o kojim je iznosima riječ i kojim pozivima ili tvrtkama nisu bili raspoloženi govoriti.
Kako god bilo, finale je blizu i neizvjesno, a počinju pripreme za novi višegodišnji financijski okvir za koji bi, prema najavama, prvi pozivi korisnicima trebali uslijediti već početkom 2022. godine.

Prolazna ocjena

Za mišljenje o prolaznoj ocjeni i spremnosti pitali smo iskusnu konzultanticu Arianu Velu, direktoricu tvrtke Avelant i predsjednicu Upravnog vijeća Učilišta EU projekti. Vela procjenjuje da će biti "gotovo nemoguće" dosegnuti 100 posto iskorištenosti alokacije 2014. - 2020., napredak u prošloj godini bio je skroman, a što se tiče budućeg razdoblja, upozorava na još jednu važnu varijablu. "Posebno zabrinjava činjenica da Hrvatska do kraja 2023. godine mora ugovoriti i milijarde eura projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Te projekte mora završiti do kraja 2026., što će dodatno opteretiti državu i smanjiti joj manevarski prostor u sljedećih nekoliko godina", upozorava. Riječ je o ukupno šest milijardi eura, od čega 70 posto treba "prožvakati" u ovoj i idućoj godini. U svakom slučaju, ocjenjuje da su nam sada potrebni "top-menadžment fondova EU, velik oprez i mnogo rada kako bismo došli do cilja, a to je za državnu upravu pretežak izazov".
S top-menadžmentom ili ne, Vlada je donijela odluku o izradi operativnih programa za novo razdoblje, nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti poslala u Bruxelles (nije ga predstavila javnosti), a uz pomoć Svjetske banke složila Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine oko koje nije baš dobila mnogo pohvala oporbe - između ostaloga, ocijenili su je više kao popis lijepih želja nego strategiju.
Dok čekamo da vidimo što će se iz svega izroditi, kako će se u ovom desetljeću kormilariti razvojem države uz pomoć neviđene količine dostupnog novca iz raznih fondova EU, ne bi li na kraju ona dospjela na razinu životnog standarda od 75 posto prosjeka EU, možemo zamišljati što to znači da će Hrvatska biti "pametna", "zelena", "povezana", "solidarna" i "sigurna". To su neke od ključnih riječi u programiranju, stigle su iz Bruxellesa.

image
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen
John Thys/AFP

U međuvremenu zaintrigirao nas je jedan posebni program koji se priprema za iduće proračunsko razdoblje i koji bi trebao donijeti ravnomjerniji razvoj hrvatskih regija te se pozabaviti uzrocima depopulacije u manje razvijenima. Nazvan je Integrirani teritorijalni program. Dosad takvo što nismo imali.
Kako objašnjava Nataša Tramišak, u taj će program biti inkorporiran Vladin golemi Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, a nastat će i drugi slični razvojni programi. Jedan se priprema za sjevernu Hrvatsku, u planu je i za Gorski kotar, Banovinu, Liku i Dalmatinsku zagoru.
Podsjetimo, Vlada je slavonski projekt lansirala 2017. godine ne bi li osigurala da 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz europskih fondova završi na području pet tamošnjih županija. Ukratko, imaju prednost u sufinanciranju putem izravnih dodjela i mogućnost ostvariti dodatne bodove prilikom odabira projekata. Dosadašnji rezultat? Tehnički dio informacija kaže da je ugovoreno 94,67 posto plana, odnosno 17,75 milijardi kuna, iz raznoraznih europskih i domaćih izvora, a u pitanju je 22.806 pojedinačnih projekata. Isplaćeno je, međutim, 8,99 milijardi kuna, odnosno 47,92 posto od ciljanog iznosa. Postoji li procjena koliko je time otvoreno ili zadržano radnih mjesta, pitamo. Tramišak odgovara kako je većina projekata imala izravni utjecaj na zapošljavanje i osiguranje postojećih radnih mjesta, a najveći broj projekata se odnosi na obiteljska poljoprivredna gospodarstva "na kojima je dosad očuvano više od 9800 radnih mjesta i otvoreno više od 1970 novih radnih mjesta te je velik broj projekata još u tijeku". Tek završetkom svih ugovora moći će, kaže, iznijeti izravni učinak na zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta i u ostalim projektima.

Efekt na zaposlenost

Zanimao nas je upravo efekt na zaposlenost jer je zbog toga 2018. godine sklopljen ugovor o savjetodavnim uslugama sa Svjetskom bankom u iznosu od 6,2 milijuna eura, a prošlo je ljeto sklopljen i dodatak te Svjetska banka sada pruža konzultantske usluge za osam županija tzv. panonske Hrvatske. Ideja je, naime, da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem proširi na cijelu panonsku Hrvatsku. Saznajemo da je Svjetska banka tako zadužena da izradi i svojevrsnu razvojnu dijagnozu za cijelo područje, uz analizu pet prioritetnih sektora: drvno-prerađivački, prehrambeno-prerađivački, metalo-prerađivački, ICT i sektor turizma. To će biti podloga za korištenje fondova EU u novoj financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. godine.
Nedavno je objavljen oglas u medijima u kojem su pobrojani strateški projekti koji su u pripremi na području Slavonije, Baranje i Srijema, ukupne vrijednosti od čak 10,7 milijardi kuna. Tu ima svega: od tehnoloških i inovacijskih centara, preko distribucijskih centara za voće i povrće do projekata vezanih uz geotermalne izvore energije ili centara za primjenu digitalnih tehnologija, pa i za pametnu poljoprivredu, predviđena je klaonica, centar za preradu GMO free soje, kuća graševine... Kao najveći zajednički projekti, tu su rekonstrukcija pruge Okučani - Vinkovci od 3,5 milijarde kuna te gradnja i opremanje novog KBC-a Osijek od dvije milijarde kuna, rekonstrukcija i širenje osječkog aerodroma od oko 400 milijuna kuna. To su ujedno primjeri nekih od projekata za Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. Vela smatra kako je pozitivno što se u fokus time stavljaju jedinice lokalne i područne samouprave i njihove specifične potrebe. Ipak, dodaje, "nije poanta u tome da osiguramo da novac EU završi u nekoj regiji, nego je pitanje hoće li projekti koji se njime financiraju zaista uspjeti preokrenuti trendove". To je pitanje svih pitanja, a odgovor ćemo morati čekati još barem deset godina.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. veljača 2021 20:42