
- Gospodarska aktivnost na Jadranu u velikoj je mjeri povezana s morem, zbog čega moramo raditi na stvaranju sustava kojim ćemo ga štititi od zagađenja – poručio je Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj, na prvom danu dvodnevne konferencije „Inovativna rješenja za održivost Jadranskoga mora”, koja se ovih dana u sklopu projekta „InnovaMare” održava u Zadru.
Riječ je o strateškom projektu prekogranične suradnje INTERREG Hrvatska-Italija, čija je glavna zadaća povezati dionike iz privatnog, znanstvenog i javnog sektora s ciljem uspostave modela inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru.
Ukupna vrijednost projekta na kojem 30 mjeseci sudjeluje 14 partnera iz Hrvatske i Italije je 5,6 milijuna eura, a jedna od njegovih isporučevina bit će i osnivanje Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici sa sjedištem u Šibeniku.
Naime, upravo se s tom namjerom na konferenciji potpisalo i pismo namjere iza kojeg stoje Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Šibensko-kninska županija te Hrvatska gospodarska komora.
- Ovim će se ugovorom Šibeniku osigurati ubrzani razvoj tehnologije i znanosti – zaključio je Goran Pauk, šibensko-kninski župan.
Na konferenciji su sudjelovali i zadarski župan Božidar Longin te viši stručnjak Opće uprave Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo Ian Shepherd.
- Zadarska županija najbolji je primjer kako se živi za more i od mora. Naša regija im razvijeno ribarstvo i nautički sektor, zbog čega nam je ključno sudjelovati u projektima koji rade na zaštiti Jadrana kako bismo i našim potomcima mogli osigurati da žive od mora – poručio je zadarski župan Božidar Longin, naglasivši kako je u tom kontekstu od presudne važnosti surađivati s Italijom na zaštiti jadranskog ekosustava.
Podsjetimo, prema podacima koje je Europska komisija objavila u svom posljednjem izvješću, u hrvatsko plavo gospodarstvo generira tek 3,6 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Na razini EU, naime, radi se o prometu od 218 milijardi eura.
