Konferencija

Ressler; "Fondovi EU trebali bi se iskoristiti za zadržavanje mladih u Slavoniji"

Europarlamentarac smatra da bi se mladima moralo osigurati da u rodnome kraju iskoriste potencijale i pronađu kvalitetna radna mjesta
Zastupnik u Europskom parlamentu, Karlo Ressler (HDZ, EPP)
 Ranko Suvar/Cropix

U kojem je statusu Projekt Slavonije, Baranje i Srijema vrijedan gotovo 19 milijardi kuna? Kako mladima u Slavoniji ponuditi razlog da ostanu u svom rodnom kraju? Kako podići životni standard starijeg stanovništva na istoku zemlje? Kako potaknuti gospodarski razvoj poljoprivredne regije i njezinu glavnu djelatnost uvesti u 21. stoljeće? Krije li se odgovor, možda, u povezivanju poljoprivrede i sve naprednih tehnoloških rješenja?

Odgovore na ova i mnoga druga ključna pitanja pokušali smo pronaći u panel diskusiji koja se u sklopu virtualne konferencije „Što Europa čini u mojoj regiji? Fokus na društvenoj uključivosti” održala ovoga ponedjeljka, 3. svibnja, u 10.00 sati, u organizaciji protala Euractiv.hr, tj. medijske kuće Hanza Media, u suradnji s uredom zastupnika Karla Resslera (HDZ, EPP).

Pogledajte video

Nakon Istre, kojoj smo posvetili našu prvu konferenciju, i hrvatskih otoka kojima smo se bavili u drugoj, ovoga smo puta otišli u Slavoniju, a fokus naše rasprave bilo je pitanje društvene uključivosti.

Riječ je o trećoj i posljednjoj konferenciji koju smo održali pod pokroviteljstvom Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije (DG REGIO), a njezina je glavna zadaća bila proširiti svijest o kohezijskoj politici kao jednoj od ključnih grana budućeg gospodarskog razvoja Europske unije.

- Inicijativama poput ove konferencije trebamo se suprotstaviti atmosferi beznađa koja se često veže uz Slavoniju – poručio je na samome početku konferencije zastupnik Ressler, naglasivši kako ujedno postoji i Slavonija optimizma, rada i prilagodbe novim društvenim trendovima, koju najbolje dokazuju primjeri panelista.

Prema podacima Eurostata, čak četiri od ukupno pet slavonskih županija bilo je na oko 30 posto prosjeka razvijenosti u EU, što ih je svrstalo u 2,5 posto najnerazvijenijih regija NUTS u cijeloj Uniji. Trend se počeo preokretati nakon što je 2016. predstavljen Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ukupne vrijednosti 2,5 milijardi eura, na čijim se krilima prosjek razvijenosti Slavonije počeo približavati prosjeku EU.

- Iako ćemo crtu povući tek 2023., već sada se mogu vidjeti stvarni rezultati na terenu. Do sad je u sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno 22.000 projekata, tj. 17,5 milijardi kuna. - objasnila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, istaknuvši kako je od početka 2021. na snazi nova karta NUTS2 regija koja bolje odgovara stvarnim potrebama hrvatskog istoka.

- Nedavno su usvojene i nove smjernice Europske komisije za područje Panonske Hrvatske, a prema prvim procjenama bi se njima moglo malom i srednjem poduzetništvu osigurati potpore u iznosu od 80 posto. Ako se u obzir uzme činjenica da su te potpore do sada iznosile 45 posto, jasno je da je riječ o velikom iskoraku – zaključila je ministrica.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, pet slavonskih županija čini 11,84 posto BDP-a Hrvatske, a njihov udio u ukupnim ugovorenim sredstvima EU dosegnuo je dvostruko većih 20,48 posto, što daje naslutiti da se na tom području od 2016. bitno ubrzao tempo ugovaranja EU projekata.

- Uistinu imamo razloga za zadovoljstvo. U ovom je mandatu na području Virovitičko-podravske županije zahvaljujući Projektu Slavonije, Baranje i Srijema do sada ugovoreno projekata ukupne vrijednosti oko 2,2 milijardi kuna. - kazao je župan Igor Andrović, naglasivši kako lokalno stanovništvo već sada uživa izravne koristi tih investicija, osobito projekata kojima se unaprijedio zdravstveni sektor u doba pandemije.

Osim u zdravstvo i vrtiće, Virovitičko-podravska županija je investirala i u turizam, jer su kao svoju dodanu vrijednost prepoznali činjenicu kako su jedna od rijetkih županija u kojoj se može čuti i „kaj” i „što”.

Na 11. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, u sklopu koje je potpisano još 45 ugovora iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti većoj od 71 milijun kuna, dogovorili su se uvjeti za jedan od najpopularnijih projekata društvene uključivosti – program „Zaželi”, koji ima dvostruku korist; s jedne strane zapošljava i usavršava teže zapošljivu skupinu, žene starije od 50 godina, dok s druge strane građanima starije životne dobi omogućava kvalitetniju skrb u vlastitome domu.

- Gerontodomaćice nisu samo njegovateljice, već i prijatelji starijeg stanovništva. Koristi tog projekta toliko su brojne, da vjerujem kako oni koji su osmišljali ovaj projekt nisu niti mogli predvidjeti sve benefite koji su se zahvaljujući njemu ostvarili – istaknula je gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić, čiji je grad čak dva put aplicirao za sredstva tome projektu.

Pitanje demografije u EU vrlo je kompleksno i slojevito, zbog čega se može očekivati da će ta tema biti jedna od gorućih izazova Konferencije o budućnosti Europe koja počinje za nekoliko dana. Trend je osobito očit u Slavoniji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u periodu od 2011. do 2017. iz Slavonije je otišlo gotovo 105. 000 građana, a zbog istovremenog trenda demografskog starenja, procjenjuje se da bi udio mladih u Slavoniji ubrzo mogao pasti na tek 10 do 15 posto.

- Iz fondova EU bi se trebalo mladima osigurati sve preduvjete da u rodnome kraju iskoriste sve svoje potencijale za osobni razvoj, da na raspolaganju imaju kvalitetno obrazovanje i zadovoljavajuća radna mjesta – zaključio je europarlamentarac, naglasivši kako već postoje brojna kvalitetna rješenja, poput poticaja za samozapošljavanje.

Da zakoni postoje, ali se ne primjenjuju onako kako bi trebali smatra mladi poljoprivrednik Toni Marić iz mjesta Pušina u općini Čačinci, koji je sa svojom obitelji 2015. godine pokrenuo uzgoj crne slavonske svinje te je putem fondova EU unaprijedio svoje poslovanje.

- Nas mlade poljoprivrednike novi Zakon o raspodjeli poljoprivrednog zemljišta izjednačava s velikim poljoprivrednim gospodarstvima, ali se ne primjenjuje. - objasnio je Marić na svom vlastitom primjeru nedostatka obradivih hektara u vlastitom zakupu koji ga prati od početka poslovanja.

A kako pomiriti IT inovativna rješenja i poljoprivredu objasnio nam je Marko Vukobratović, zamjenik direktora osječke kompanije Base58 koja se bavi blockchain i smart grid rješenjima.

- Već neko vrijeme razmatramo i razrađujemo primjenu blockchain tehnologije za sigurnost proizvodnje hrane i pića. Krajem prošle godine smo započeli razradu ideje s jednim osječkim fakultetom i prehrambenom industrijom – priznao je Vukobratović, dodavši kako IT inovativna rješenja općoj populaciji mogu pružiti provjerljivu kvalitetu proizvoda „od polja do stola”, dok svima u proizvodnom i opskrbnom lancu istovremeno pružaju dostupnost podataka.

- S ta dva parametra mogu se spriječiti sve vrste prevara hranom, a ujedno se može i osigurati poštivanje propisa što će samo po sebi otvoriti nova tržišta i osigurati sigurnost plaćanja – zaključio je.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2022 12:17