Posebno izvješće

Rumunjske šume, kao izvor biološke raznolikosti, postale su resurs za "drvnu mafiju"

Prema Nacionalnom popisu šuma (IFN), godišnje iz rumunjskih šuma nestane 38 milijuna kubičnih metara drva
Rumunjska prašuma
 Benedek Alpar

Rumunjska ima najveću površinu prašuma u cijeloj EU. U njima živi velik broj životinjskih i biljnih vrsta, uključujući mesojede koji su davno nestali iz zapadne Europe. Ali, mnoge su prašume sada ugrožene ilegalnom sječom.

Situacija je dovoljno dramatična da potakne rumunjskog trkača ultramaratona Andreja Roșua da problem istakne na Facebooku.

"Naravno da se osjećate bespomoćno kad vidite takve situacije", kaže Roșu u kratkom videu snimljenom u planinama Șureanu, na mjestu nekadašnje šume, danas livade s visokom travom po kojoj su razbacani panjevi drveća.

Roșu, poznat po sudjelovanju na ultramaratonima i natjecanjima Ironman, trčao je "Maraton UN-šuma", individualnu utrku koju je organizirao Svjetski fond za divlje životinje Rumunjske kako bi skrenuo pozornost na ilegalnu sječu. WWF pokušava nagovoriti vlasti da promijene zakonodavstvo o sječi i smanje krađu drveta.

"Ono što možemo učiniti je potpisati peticiju koju je pokrenuo WWF i dalje prisiliti vlasti, glasnim pozivima koji daju snagu potpisa, da promijene zakon - sustav mjerenja i prodaje drva, da izvrše strože kazne i da zapravo provode zakonodavstvo za one koji su ilegalno sjekli drveće ", rekao je Roșu. 

Izvještaj Greenpeacea za 2018. godinu kaže da se sijeku čitavi dijelovi najveće europske prašume.

No, čak i ako zakon zaustavi krčenje čitavih padina, kao što je to bio slučaj u prošlosti, Rumunjskoj još uvijek nedostaje odgovarajući sustav čuvanja i procjene šuma, dok su kazne za one koji su uhvaćeni u krađi preslabe. WWF Rumunjska poziva na radikalne promjene u zaštiti šuma i mjerenju drva kako bi se smanjila ilegalna sječa.

Nije iznenađujuće što je Europska komisija pokrenula postupak za utvrđivanje prekršaja jer rumunjske vlasti nisu uspjele zaustaviti ilegalnu sječu drva, dopuštajući tako izvoz ilegalno posječenih trupaca na europsko tržište.

”Nacionalne vlasti nisu mogle učinkovito provjeriti operatore i primijeniti odgovarajuće sankcije. Odstupanja u nacionalnom zakonodavstvu ne dopuštaju rumunjskim vlastima da provjeravaju velike količine ilegalno posječene drvene građe ”, rekla je Komisija u veljači 2020. godine.

Prema Nacionalnom popisu šuma (IFN), godišnje iz rumunjskih šuma nestane 38 milijuna kubičnih metara drva. Međutim, Državni institut za statistiku kaže da iz šumarske djelatnosti nestane manje od 18 milijuna kubičnih metara.

Nedostatak podataka

Neusklađenost od 20 milijuna kubičnih metara neke organizacije tumače kao količinu ilegalne sječe, ali izračun nije u potpunosti točan, kaže Radu Melu, voditelj nacionalnog šumarskog odjela WWF-a u Rumunjskoj.

"Inventar nije usmjeren na ilegalnu sječu, već mu je cilj ukazati na trend, evoluciju šuma," kaže. 

''Ali čak i da je posječeno 38 milijuna kubika, u usporedbi s trenutnim godišnjim rastom šume, za koji IFN tvrdi da iznosi 56 milijuna kubika, mi bismo i dalje bili u području održivosti šuma", istaknuo je. 

Drugi problem je prema predstavniku WWF-a taj što '' velik dio sječe drveća i dalje ostaje u zasjenjenom području i neoporezovan". 

Međutim, nedavno imenovani direktor Romsilve, Teodor Țigan, inzistira da se površina šuma posljednjih desetljeća zapravo povećala te optužuje nevladine udruge da se bore za strane interese, što je žestoko kritiziralo Mihai Goțiua, parlamentarac iz liberalne stranke USR. 

"Vi ste postavljeni na čelo Romsilvea da se borite s lopovima, a ne s aktivistima!" Goțiu je napisao u poruci na Facebooku, u kojoj je tražio Țiganovu ostavku na čelu državne tvrtke koja upravlja gotovo polovicom rumunjskih šuma.

"Godišnje gubimo stotine milijuna eura zbog krađe drveća. A da ne spominjemo povezanu štetu, gotovo ju je nemoguće ekonomski kvantificirati", napisao je Goțiu, bivši novinar i dugogodišnji aktivist za zaštitu šuma.

Ipak, unatoč ilegalnoj sječi, podaci IFN-a pokazuju porast šumovitih površina u odnosu na siječanj 1990. za oko sedam milijuna hektara.

"Šume se obnavljaju, a ponekad ih također vidimo kako se prirodno pojavljuju na područjima koja su nekada bili pašnjaci", rekla je Mela iz WWF-a.

Šumari, objasnio je, obnavljaju šumu prema planu gospodarenja koji se temelji na dobnim razredima drveća: „Bioraznolikost također znači dobnu biološku raznolikost. Tajnu biološke raznolikosti daje mozaik starosti u šumi, koji omogućuje razvoj širokog spektra vrsta."

Divlje vrste pod prijetnjom

Još uvijek netaknuta šumska staništa u karpatskim planinama na sjeveru Rumunjske jedan su od posljednjih bastiona velikih zvijeri u Europi. Rumunjska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj medvjed, vuk i ris nikada nisu nestali.

No, čak i ako priroda radi na tome da pomogne šumama, ilegalna sječa prijeti biološkoj raznolikosti. Nedavni dokumentarac televizijskog kanala ARTE pokazao je da drvosječe dolaze i do nacionalnih parkova, kao što je to slučaj Valea Ursului [Medvjeđa dolina] koja je dio planinskog masiva Apuseni.

"Isprva nestaju stabla, a zatim životinje. Ovdje, u Valei Ursului, nakon sječe, više nisam vidio otiske medvjeda", rekao je Horea Petrehuș, predstavnik nevladine organizacije Valori Superioare (Superior Values) u dokumentarnom filmu.

Suprotno tome, u Băile Tușnadu, lječilištu s druge strane Transilvanije, medvjedi su svakodnevno prisutni na ulicama.

"Od 18 sati više ne izlazimo iz kuće, odavde možete izaći samo automobilom", rekao je stanovnik za ProTV u lipnju.

Problemi s Natura 2000

Europska komisija otvorila je još jedan prekršajni postupak jer Rumunjska nije poduzela dovoljne mjere za upravljanje mrežom Natura 2000 – mreža koja okuplja mjesta za zaštitu vrsta i staništa od europskog značaja.

Prema Komisiji, Rumunjska do sada nije odredila posebna područja zaštite i nije općenito i sustavno postavila detaljne ciljeve i mjere očuvanja specifične za određena područja.

Štoviše, neka zaštićena šumska staništa izgubljena su unutar zaštićenih područja Natura 2000, čime se prekršila Direktiva o staništima i pticama.

Za EU je pitanje biološke raznolikosti i zaštite okoliša još važnije jer su oni stupovi Zelenog sporazuma kojeg je predložila Komisija Ursule von der Leyen. U svibnju je Komisija usvojila novu strategiju biološke raznolikosti, koja predlaže ambiciozne akcije i obveze EU-a za borbu protiv gubitka biološke raznolikosti u Europi i širom svijeta.

"Uz strogu zaštitu svih preostalih primarnih i starih šuma EU, EU mora povećati količinu, kvalitetu i otpornost svojih šuma, posebno protiv požara, suše, štetnika, bolesti i drugih prijetnji koje će se vjerojatno povećati s klimatskim promjenama," navodi strategija.

"Da bi zadržale svoju funkciju i za biološku raznolikost i za klimu, sve šume moraju biti očuvane i dobrog zdravlja. Otpornije šume mogu podržati otpornije gospodarstvo. Također, one igraju važnu ulogu u pružanju materijala, proizvoda i usluga, koji su ključni za kružnu bioekonomiju”, navodi se.

Komisija će predložiti novu šumarsku strategiju EU-a 2021. i razviti smjernice za prakse pošumljavanja koja podržava biološku raznolikost, kao i potporu šumarstvu bliže prirodi.

Osim toga, dalje će razvijati Šumski informacijski sustav za Europu (FISE), koji će pomoći u izradi najnovijih procjena stanja europskih šuma i povezivanju svih mrežnih platformi za podatke o šumama u Europi.

Imajući to na umu, postoji nada da će uskoro biti dostupni precizniji podaci o šumama u Rumunjskoj, kao i točni podaci o sječi, zakonskoj ili na neki drugi način.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2020 11:41