Riječ je o saveznoj državi Thüringen, Tirinška u kojoj su izbori održani u listopadu prošle godine. Lijeva stranka Die Linke je s 31% bila relativni pobjednik izbora. No, na drugo se mjesto probila radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) s 23%. Linke, koju vodi Bodo Ramelow, nadala se da će uspjeti sačuvati vlast uz pomoć Zelenih i Socijaldemokrata (SPD). No, na glasanju u parlamentu u srijedu došlo je do iznenađenja: Ramelow nije uspio ostvariti potrebnu većinu u parlamentu koji ima 90 zastupnika u prva dva kruga glasanja.
Nakon toga je predložen Thomas Kemmerich iz liberalne stranke (FDP) u trećem krugu osvojio 45 glasova, a Ramelow 44. Glasanje je bilo tajno, ali je više nego jasno da su za Kemmericha glasali zastupnici FDP-a (ukupno 5) zatim Kršćansko demokratske unije, CDU ( 21), te AfD-a (22). Procjenjuje se da za novog premijera nisu glasali svi članovi njegove stranke jer je u njoj bilo oštrih rasprava o tome treba li se kandidirati očekujući podršku AfD-a. Kemmerichov su potez osudili i neki od zastupnika FDP-a u njemačkom saveznom parlamentu, Bundestagu.
“Riječ je o padu na najniže razine u poslijeratnoj povijesti”, rekao je Lars Klingbeil, glavni tajnik SPD-a. Naime, u Tirinškoj AfD vodi jedan od njezinih najradikalnijih članova, Björn Höcke, koji je za spomenik žrtvama holokausta u središtu Berlina rekao da je “nacionalna sramota”. Njegovi su stavovi radikalni i za umjerenu struju stranke.
Bjoern Hoecke, lider AfD-a u Tirinškoj, više je nego zadovoljan ishodom glasanja
Kemmerich je odmah nakon glasanja poručio kako on u vladu neće pozvati AfD te kako u njegovoj politici nema i neće biti ni traga radikalizmu. No, to ga nije spasilo neugodnih povika u lokalnom parlamentu (licemjeru, primjerice).
Reakcija javnosti je bila burna i odmah nakon glasanja su počeli prosvjedi i to u Berlinu, ali i u Tirinškoj.
Prosvjedi pred sjedištem liberalne stranke (FDP) u Berlinu. Poruka je jasna: nema suradnje s AfD-om
AfD je nastao 2013. godine tijekom financijske krize kao stranka koja se protivila euru. Kad je uslijedila migrantska kriza 2015. godine AfD je izveo politički obrat u antiimgrantsku stranku koja je odmah dobila i antiislamski pečat. Unutar AfD je bilo i ima ozbiljnih previranja, ali nedvojbeno je da je riječ o stranci koja zastupa desne stavove.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Komentari
0