Obrambena industrija je jedan od pokretača hrvatskog gospodarstva, a na tom području je hrvatska dokazala već svoju inovativnost, a proizvodi hrvatske obrambene industrije koriste se već u IT sektoru, prehrambenoj ili farmaceutskoj industriji.
- No što je budućnost industrije i kako je unaprijediti novim tehnologijama poput umjetne inteligencije ili 5G tehnologije, i kako obrazovati kadrove da se mogu nositi s suvremenim izazovima – rekao je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.
.jpg)
Marko Smetiško,predsjednik uprave Hanzamedia, Milan Knežević i glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić
Damir Krstičević je objasnio da godišnja proizvodnja hrvatske obrambene industrije trenutno iznosi 200 milijuna eura, naše tvrtke postale su sinonimi za kvalitetu, no istovremeno naša obrambena industrija 'mora ići u korak s suvremenim okruženjem koje se u prošlim godinama promijenilo'.
Ana Hanžeković, vlasnica Hanzamedije i ministar obrane Damir Krstičević
-Ova Vlada e prepoznala neraskidivu vezu Hrvatske vojske i obrambene industrije (...) kao temeljni koncept koji doprinosi hrvatskoj sigurnosti danas i u budućnosti.
Nova i tehnološka napredna rješenja kreirana u sinergijskoj sprezi Hrvatske vojske i hrvatskih znanstvenika, poduzetnika i inovatora, objasnio je napominjući neke smjernice za budući razvoj među kojima su:
1. Nabava višenamjenskog obrambenog aviona za što je RH spremna ubrzo poslati zahtjev za ponudom u više država kako bi se ostvarila nabava obrambenog aviona.
2. Zamjena postojećih helihopterskih platformi. Sjedinjene Američke Države donirale su dva nova helikoptera Crni Jastreb i dva dodatna helikoptera te vjeruje kako će Hrvatska kroz nacionalnu proceduru do kraja godine prihvatiti ove ponude.
3. Treći korak je jačanje vatrene moći hrvatske kopnene vojske kroz opremanje i nadogradnju postojećih te nabavu novih borbenih vozila. Krstičević je po prvi puta najavio da je Hrvatska odabrala 60 vozila Bradley i 24 vozila za dijelove.
- U idućoj godini očekujemo dostavu tih vozila u Hrvatsku i njihovo osvježenje i modernizaciju u Đuri Đakoviću – rekao je. Također je najavio mogućnost suradnje Đure Đakovića i američke tvrtke BAE Systems u svrhu osnivanja remontnog centra Bradley vozila za ovaj dio Europe u Slavonskom brodu.
No tu su i drugi projekti među kojima su: jačanje obavještajnih sposobnosti, izgradnja tvornice streljiva, daljnji razvoj sposobnosti bespilotnih zrakoplovnih sustava i uvođenje novog taktičkog radio uređaja i puškostrojnice u NATO kalibru u Hrvatsku vojsku.
- Svi ovi projekti istodobno otvaraju novu stranicu u suradnji hrvatskih tvrtki s gospodarstvenicima iz parnterskih zemalja - rekao je Krstičević.
Kibernetičke ili terorističke prijetnje, novi strojevi i programi, svi utječu na brzi napredak tehnologije koja će utjecati na naš način obrane, objasnio je Mirko Šundov,načelnik Glavnog stožera OSRH.
Brojni uzvanici na konferenciji Budućnost hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije u organizaciji Jutarnjeg lista i Ministarstva obrane Republike Hrvatske: Krešimir Ćosić, Mladen Markač, načelnik Glavnog stožera Mirko Šudnov, Damir Krstičević, Ana Hanžeković
- NATO organizacija i vojno osoblje EU je uzelo u obzir utjecaj naprednih tehnologija (...) no bitna će biti suradnji ljudi i strojeva u kojem se ne smije izgubiti ljudski aspekt – rekao je Šundov objasnivši da se mora uložiti u obrazovanje i obuku 'digitalne snage' i potencijala.
Fakulteti i obrazovne institucije moraju imati ključnu ulogu jer o obrambenoj budućnosti Hrvatske ovisi i kvaliteta naših istraživača i obrazovnog sustava kako bi imali najbolje inženjere iz STEM područja, objasnio je Krešimir Ćosić, predsjednik Nadzornog odbora trgovačkog društva Agencije Alan.
Ministar obrane Damir Krstičević s američkim ambasadorom Robertom Kohorstom
- Obrambena istraživanja ai razvoj su izuzetno skupa (...)svaka nova investicija bez proračunskih izdvajanja je osuđena na neuspjeh – rekao je Ćosić.
Daniel Fiott, urednik za sigurnosti i obranu na Institutu za sigurnosne studije EU – EUISS, objasnio je geopolitičku nesigurnost u kojoj se trenutno nalazi EU te kako se prilagođava novim izazovima. Velika nepoznanica i zabrinutost u EU je nekompatibilnost na koji se razvijaju nove tehnologije i umjetna inteligencija u Kini i Europi. To se posebice tiče, etičkog i strateškog aspekta tehnologije, objasnio je
- Europski sistem AI-a će izgledati drugačije, no što to razvija strateški kineska industrija – rekao je navodeći kako Kina ulaže 40 posto svojih investicija u umjetnu inteligenciju u čemu prednjači na globalnoj razini.
Europska unija je umjerenija po tom pitanju i ulaže oko 1.2 milijarde eura uložiti u razvoj AI-a, no države koje 'prednjače u razvoju novih tehnologija su one koje ulažu u svoje ljude' te koje potiču 'mentalitet za razvoj inovacija i novih tehnologija', objasnio je.
- Bruxelles trenutno prolazi kroz proces tranzicije i došlo je do promjene paradigme. U obrani se više ne raspravlja samo o kriznom menadžmentu, već se razmišlja o načinu na koji se mora zaštiti građane od novih prijetnji poput onih kibernetičkih – rekao je Fiott naglasivši da će upravo zbog novih izazova biti ključna buduća bliska suradnja EU i NATO-a.
Napomenuo je pritom važnost 47 projekata PESCO-a za razvoj militarnih mogućnosti država članica EU, 20 obveza koje su se lideri država dogovorili za ispunjavanje tih projekata i ulaganja u obrambene mehanizma te financijskog instrumenta Europske komisije – Europskog fonda za obranu - iz kojeg će biti dostupno 13 milijardi eura.
Izrael, mala država koja kao i Hrvatska ima ograničene prirodne resurse i stalno se suočava s prijetnjama na svojim granicama može poslužiti kao primjer razvoju hrvatske obrane, rekao je Paul Friedberg, zamjenik direktora Agencije za međunarodnu suradnju SIBAT pri Ministarstvu obrane Države Izrael.
Naveo je tri ključna koraka za razvoj obrambene industrije u Izraelu među kojima su: ulaganja u istraživanje i obrazovanje gdje je bitno osiguranje sinergije između privatnog i javnog sektora te izgradnja inovativnog ekosistema.
- Nemojte se bojati inovirati, ljudski kapital je najvažniji – naglasio je Freidberg.
Panel rasprava: Iskorak hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije
Tijekom panel diskusije stručnjaci na području novih tehnologija spomenuli su nekoliko projekata i inovacija koji se razvijaju u Hrvatskoj, a među kojima je i električno vatreno oružje - spomenuo je Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS produkta, hrvatske tvrtke za proizvodnju oružja. Ivica Nekić, predsjednik uprave agencije Alan, najavio je da je hrvatska tvrtka DOK-ING, koja proizvodi električna vozila, u završnoj fazi razvoja autonomnog vozila za obrambene svrhe.
Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije naglasio je važnost razvoja institucionalnog tijela u Hrvatskoj koje će raditi na primjeni umjetne inteligencije i novih tehnologija u obrambenoj industriji.
- Ovo je industrija koja štiti zdravlje i sigurnost čovjeka. Treba uravnotežiti tehnološki razvoj tvrtki jer nisu na jednakoj razini u usvajanju novih tehnoloških mogućnosti. Što se tiče sustava, prijedlog je da se institucionalizira jedno tijelo koje bi se bavilo primjenom umjetne inteligencije u obrambenoj industriji – svi proizvodi koje industrija plasira važno je da uđu u krajnja ministarstva – rekao je Basarac.
Mate Rimac, direktor tvrtke Rimac automobili objasnio je važnost buduće uporabe električnih i autonomnih vozila u obrambenoj industriji.
- Tehnologija je spremna za primjenu i ima puno potencijala jer američka vojska je puno stvari pokrenula koje se danas koriste u auto industrija. Elektrifikaciju i baterije su dosta gurali. Pitanje je to moguće implicirati na nas u Hrvatskoj? Industrija autonomnih vozila je ogromna ekonomska prilika - rekao je Rimac.
Nekić, predsjednik uprave Agencije Alan objasnio je da će zbog novih sukoba i ratova koji su neizbježni u budućnosti umjetna inteligencija biti nužna.
-Umjetna inteligencija će pojačati parametre brzine, preciznosti i udarne moći na bojištu. Danas na bojištu imamo sustave koji otkrivaju neprijatelja i prenose informaciju i sustave kojima se uništavaju ciljevi borbe – rekao je Nekić.
Prof.dr.sc Gordan Gledec, dekan FER-a u Zagrebu, fakulteta koji je nadavano osnovao Centar za umjetnu inteligenciju napomenuo je važnost obrazovanja, a potom zadržavanja 'mladih stručnjaka u Hrvatskoj'.
- Bitno je zadržati mlade stručnjake u Hrvatskoj. Svake godine imao 650 studenata koje upišemo koji su među najboljim matematičarima i fizičarima u Hrvatskoj. Puno projekata se tu razvija za gospodarstvo – rekao je Gledec.
- Umjetna inteligencija se bazira na prikupljanju podataka a da bi se oni prikupili potrebna je komunikacijska infrastruktura. Peta generacija mobilne tehnologije je tu prisutna, 5G će biti kritična infrastruktura i koristiti za obranu i zaštitu javne sigurnosti. Preko 5G tehnologije će se kontrolirati naša budućnost – rekao je Boris Drilo, član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.