PARIZ
Dugi jezik Loiseau: Nathalie Loiseau, koja je vodila kampanju za LREM-ovu stranku Emmanuela Macrona u Francuskoj, u srijedu je napravila 'izvanredan' nastup u Europskom parlamentu. Tijekom tiskovne konferencije s francuskim novinarima u Bruxellesu, bivša ministrica za europske poslove iskritizirala je gotovo sve svoje saveznike. Jedan on poslanika u Europskom parlamentu nazvao je istup 'političkim samoubojstvom' budući da Loiseau cilja postati predsjednica nove skupine liberala. Prema Loiseau, trenutni vođa grupe liberala Guy Verhofstadt je pun frustracija, Sophie in't Veld je izgubila sve bitke koje je vodila. Manfred Weber, Spitzenkandidat za EPP, uspoređen je s 'ektoplazmom' i 'nije uspio ni u čemu'.
Naposljetku, Loiseau je napala Jeana Arthuisa, jednog od uglednijih francuskih članova obitelji ALDE, rekavši da je bio 'gorak čovjek'. Arthuis je ironično odgovorio na Twitteru.
- Priznajem političku inteligenciju Nathalie Loiseau i iskrenost njezinih poricanja. Obećavajući ulazak u Europski parlament - Loiseau je već bila izložena kontroverzama u Francuskoj i optužena da je imala veze s krajnjom desnicama i trivijalizacijom homofobije. (EURACTIV.fr)
BERLIN
Razdvojeno: Stanovništvo u Istočnoj Njemačkoj palo je na razinu iz 1905. godine. Istodobno, više stanovnika živi u Zapadnoj Njemačkoj nego ikada prije, prema istraživanju koje je objavljenoj u srijedu. 'Podjela u Njemačkoj još uvijek je potpuno podcijenjena, dok joj je potrebna politička pažnja', rekao je Felix Rösel, autor istraživanja. (Claire Stam, EURACTIV.de)
RIM
Conte se izjasnio: U intervjuu za novinsku agenciju Ansa, premijer Giuseppe Conte izjavio je kako Italija želi pružiti kritičan doprinos reformi proračunskih pravila EU. 'Želimo ih primijeniti, ali došlo je i vrijeme da ponovno o njima raspravimo', rekao je. Conte je dodao kako je već pripremio nacrt pisma za institucije Europske unije kako bi se izbjeglo pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita protiv Italije.
Međutim, čelnik Lege i zamjenik premijera Matteo Salvini inzistira da je odlazeća Komisija 'stara i delegitimizirala milijunima glasova i ne može nametnuti sankcije'.
U međuvremenu, Conte smatra da je Angela Merkel kao izvrsni kandidat za mjesto predsjednice Komisije, 'ali koliko ja znam, ona ne želi tu obvezu'. Potvrdio je da će talijanska vlada tražiti gospodarski portfelj, ali ne i povjerenika za ekonomske poslove.' (Gerardo Fortuna, EURACTIV.com)
VARŠAVA
Poljska zaostaje u digitalizaciji: Poljska se nalazi na 25. mjestu od 28 zemalja EU prema ljestvici digitalne ekonomije i digitalnog društva koje je pripremila Europska komisija. U obzir su uzeti čimbenici koji uključuju digitalne vještine građana, digitalnu infrastrukturu, digitalizaciju javne uprave.
Duda je i dalje ispred: Sadašnji predsjednik Andrzej Duda vodi posljednje predsjedničke izbore. Kada bi se izbori održali danas, on bi dobio 46 posto. Predsjednik Vijeća EU Donald Tusk drugi je s 31 posto, a Robert Biedron treći s nešto više od 6 posto. Izbori su zakazani za 2020. godinu. (EURACTIV.pl)
BRATISLAVA
Preludij za izbore: Nakon pobjede na europskim izborima kao koalicija, Progresivna Slovačka (ALDE) i Spolu (EPP) priopćili su kako će udružiti snage za opće izbore planirane za ožujak 2020. U ponedjeljak, nova stranka odlazećeg predsjednika Andreja Kiske će službeno biti lansiran. Očekuje se da će biti konzervativnija od koalicije PS / Spolu. Ponavljaju se pokušaji integracije političkih projekata, a to se može dogoditi i prije izbora. (Zuzana Gabrižová, EURACTIV.sk)
BUKUREŠT
Vlada će se sučeliti s glasanjem o povjerenju: Rumunjske oporbene stranke pozvale su na glasovanje o povjerenju PSD-ALDE vladi, ali su šanse za uspjeh male. Kako bi srušili vladu, trebala bi im 234 glasa, ali za sada mogu računati samo na nešto više od 200 glasova. Glasovanje je zakazano za utorak, 18. lipnja.
Iohannis traži od EU da riješi moldavsku krizu: rumunjski predsjednik Klaus Iohannis zatražio je od predsjednika Vijeća Donalda Tuska i šefa Komisije Jean Claudea Junckera da hitno identificiraju, zajedno sa zemljama članicama EU, konkretne akcije potrebne za rješavanje trenutne političke i ustavne krize u Moldaviji. Rumunjska je spremna sudjelovati u svim naporima za potporu europskoj karti puta Moldavije, napisao je Iohannis u pismu čelnicima EU. (EURACTIV.ro)
PRAG
Problemi s premijerom slabe češku poziciju EU, kažu senatori: Senat je izrazio zabrinutost da sumnje oko premijera Andreja Babiša, povezane s navodnom zlouporabom fondova EU, slabe poziciju Češke u pregovorima Europskog vijeća, uglavnom one koje se odnose na sljedeći proračun EU , Vjerojatno će se osnovati povjerenstvo od 12 članova koje će biti osnovano i do kraja siječnja 2020. reagirat će na izvješća EK o subvencijama EU-a za Agrofert, koje je ranije bilo u vlasništvu Babiša. (Ondřej Plevák, EURACTIV.cz)
ATENA
Dvostruki napad: Premijer Alexis Tsipras kritizirao je guvernera Središnje banke Grčke, Yannisa Stournarasa, koji je predvidio da godišnji cilj viška zemlje od 3,5 posto neće biti ispunjen zbog vladinih mjera protiv štednje, tvrdeći kako “nije institucionalna uloga središnjeg bankara kako bi predvidio kao poput onih u trgovini s prehrambenim proizvodima. Također je napao šefa Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) Klausa Reglinga zbog njegovih kritika u istom paketu mjera i njegove procjene troškova pregovaranja Grčke sa svojim vjerovnicima za 2015.godinu. Ministar financija Euclid Tsakalotos napao je Reglinga i prije nekoliko dana, rekavši da je njegova procjena bila 'besmislica' te da kada bi on bio njegov student 'rušio bi ga na ispitima'.
Rušenje memorijskog zida: Istraživački tim sa Sveučilišta Aristotle u Solunu tvrdi da je stvorio najbržu kompjutersku memoriju (RAM) na svijetu, nakon 10 godina rada. On sprema svjetlo umjesto struje, rješavajući dugogodišnji problem s računalom - poznat i kao "Memory Wall", tj. memorijski zid. Koncept memorijskog zida temelji se na ideji da računalne procesne jedinice (CPU) obrađuju tako brzo zbog čega će memorija (RAM) biti u mirovanju. Objavljeno je da su istraživači uspjeli postići dvostruke brzine od onih u trenutno najbržim memorijama koje proizvode svjetski poznate tvrtke kao što su Intel i IBM, ali rješenje je još uvijek prototip u eksperimentalnoj fazi. (Theodore Karaoulanis, EURACTIV.gr)
NIKOZIJA
Borba protiv zdravlja i konkurencije: Ciparsko tijelo za tržišno natjecanje pokrenulo je istragu protiv nacionalnog liječničkog zbora, lokalnih medicinskih poglavara i privatnih liječnika zbog tvrdnji da su prekršili zakon o tržišnom natjecanju. Ciparsko liječničko društvo ljutito je odgovorilo da ih ne regulira Povjerenstvo za zaštitu tržišnog natjecanja i da se liječnici ne bi trebali obvezati na državnu organizaciju. Predsjednik Nicos Anastasiades je zatražio temeljitu informaciju o istrazi, ali je javno izjavio da smatra da je inicijativa Komisije nepotrebna. (Theodore Karaoulanis, EURACTIV.GR)
SOFIJA
Povjerenje u vijesti: U Bugarskoj, samo 40 posto ljudi vjeruje vijestima, a njih 31 ima povjerenja u vijesti na društvenim mrežama, prema izvješću Reuters Institute Digital 2019. Ekstremna polarizacija medija i povratak kontrole od strane političkih stranaka su prevladavali u posljednjih 12 mjeseci, navodi se u izvješću. Početkom 1990-ih svaka je stranka imala svoje novine. Danas svaka od njih ima svoj TV kanal. To je dijelom zato što je televizija i dalje važan i utjecajan izvor vijesti u Bugarskoj. Veze između televizijskih postaja i političkih stranaka kreću se od zajedničkih poslovnih veza i interesa do izravnog vlasništva. (Dnevnik.bg)
ZAGREB
Najbolji neprijatelji: Europski sud pravde (ECJ) zakazao je za 8. srpanj raspravu o slovenskoj arbitraži protiv Hrvatske. Tužba je podnesena prošle godine, tijekom mandata premijera Mira Cerara. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da Hrvatska ne priznaje nadležnost Europskog suda u tom pogledu. (Tea Trubić, EURACTIV.hr)
BEOGRAD
Đurić osudio slavlje u Prištini: Marko Đurić, direktor srpskog Ureda za Kosovo i Metohiju izjavio je u utorak kako je proslava u Prištini povodom 20. godišnjice dolaska međunarodnih mirovnih snaga na Kosovo bio ružan i ciničan 'vampirski bal', kojeg su organizirali Wesley Clark, zapovjednik NATO-a u Europi u vrijeme intervencije u Srbiji, bivši američki predsjednik Bill Clinton i bivša državna tajnica Madeleine Albright. (Beta / EURACTIV.rs)