PARIZ
LREM i dalje drži distancu: Stranka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona La République En Marche (LREM) ponovno je naglasila da se još uvijek ne želi priključiti niti jednoj političkoj grupaciji u Europskom parlamentu, pa niti ALDE-u kojem najviše ideološki pripadaju, nakon što ih je politička suparnica Marine Le Pen tu grupaciju optužila da prima novce iz privatnog sektora, aludirajući pritom na Monsanto.
Rasprava o ponovnom puštanju Monsantovog kontroverznog proizvoda na tržište potaknula je oštre podjele, osobito u Francuskoj koja se odlučno tome protivi.
LREM želi stvoriti novu političku grupaciju u Europskom parlamentu. 'U kontaktu smo s predstavnicima gotovo 30 europskih stranaka, a svakodnevno prilazimo novima. Naša suradnja bazirana je na zajedničkoj viziji Europe'izjavilo je stranačko predsjedništvo.
Francuska je spremna za 'tvrdi' Brexit: 'Spremni smo za sve scenarije, pa i za izlazak Ujedinjene Kraljevine bez dogovora. Toliko dugujemo našem narodu' izjavila je franucska ministrica europskih poslova Nathalie Loiseau nakon što je Donji dom britanskog parlamenta ponovno odbio Sporazum o Brexitu. (Aline Robert, Euractiv.fr)
LONDON
Sporazum o Brexitu britanske premijerke Therese May ponovno je bio odbijen u Donjem domu parlamenta, čime se ponovno postavlja pitanje kako će i kada Ujedinjena Kraljevina napustiti EU. Zastupnici Donjega doma danas glasuju o napuštanju Unije bez sporazuma što bi prouzročilo tzv. 'tvrdi' Brexit.
BERLIN
Industrija zabrinuta zbog populizma: Izvršni direktori vodećih njemačkih industrijskih kompanija poput Eona, Evonika i RWE upozorili su na opasnot porasta populizma i apelirali na svoje zaposlenike da izađu na izbore za Europski parlament.
'Desetljećima je postojao globalni konsenzus o tome da suradnja pospješuje prosperitet. Sada je taj konsenzus narušen, a europska kohezija gubi snagu' izjavio je Johannes Teyssen, izvršni direktor Eon-a, njemačkom listu Westdeutschen Allemeinen Zeitung. (Claire Stam, Euractiv.de)
VARŠAVA
20 godina u NATO-u: Poljska je proslavila 20. godišnjicu članstva u NATO-u. Georgette Moscbacher, američki veleposlanik u Poljskoj, pohvalio je napor te europske države i doprinos od 2 posto BDP-a kojeg je Varšava uložila u obranu. 'Sigurna Poljska znači sigurne Sjedinjene Američke Države' naglasio je ambasador. Poljski predsjednik Andrzej Duda je tijekom službenog posjeta Češkoj naglasio da očekuje stalnu prisutnost američkih vojnih postrojbi u Poljskoj, kako bi 'građani bili svjesni svoje pripadnosti tom savezu'. Predsjednik i premijer Mateusz Morawiecki istaknuli su važnost uloge koji je NATO imao tijekom stabilizacije Istočne Europe nakon pada 'željezne zavijese'. (Euractiv.pl)
BRUXELLES
Belgijski premijer u Berlinu: Premijer Kraljevine Belgije Charles Michel jučer je posjetio Berlin kako bi se sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Osim o ishodu jučerašnjeg glasovanja o Brexitu, državnici su raspravljali o 'ispruženoj ruci' britanskoj premijerki na koju je u ponedjeljak pozvao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Državnici su se osvrnuli i na pitanje budućeg proračuna Europske unije, osobito u kontekstu kohezijske politike koja je važna Belgiji. (Alexandra Brzozowski, Euractiv.com)
MADRID
Nova energetska strategija: Španjolska vlada će danas odobriti novu Nacionalnu strategiju protiv energetskog siromaštva koja će u posljednjim trenucima Sánchezova mandata, utjecati na 3,5 do 8 milijuna građana. Ministrica ekološke tranzicije Teresa Ribera objasnila je da je glavna zadaća nacionalne strategije jasno definirati termin 'energetsko siromaštvo', unaprijediti dijagnostiku te pronaći rješenja, kako bi se najkasnije do 2024. godine postigli željeni rezultati.
Španjolski premijer zove na integraciju: U autorskom članku kojeg sje objavio španjolski list El Pais, premijer Pedro Sánchez je pozvao da Europska unija nastavi proces integracije nakon Brexita, unatoč tome što je Donji dom britanskog parlamenta odbio Sporazum s EU.
'Neovisno o tome što će se dogoditi, Unija bi trebala nastaviti proces integracije. Izbori u svibnju bit će odlučujuć trenutak' izjavio je Sánchez.
RIM
Bolje ne preskočiti školu: Na pitanje novinara da li bi vlada trebala poduprijeti globalni 'štrajk' za klimu, talijanski ministar obrazovanja Marco Bussetti odgovorio je kako učenici moraju redovito ići u školu. Inspirirani aktivisticom za klimu Gretom Thunberg, očekuje se da će studenti širom svijeta 15. ožujka preskočiti školu.
Međutim, talijanski predsjednik Sergio Mattarella imao je drugačiji stav izjavivši u javnom govoru da smo "na rubu globalne klimatske krize, koja zahtijeva globalno dogovorene mjere da se ona spriječi".
Nema "progresivnog" saveza: Neće biti nikakvog proeuropskog saveza na predstojećim izborima u Italiji, izjavio je bivši ministar Carlo Calenda. Proeuropski centralni liberal odbio je suradnju s centralno lijevom Demokratskom strankom i Calendinom novostvorenom platformom 'Mi smo Europljani'. (Gerardo Fortuna, Euractiv.com)
ATENA
Novi kazneni zakon kao reforma: Nakon tri i pol godine, ministarstvo pravosuđa objavilo je novi kazneni zakon. Nacrtom se predlažu velike promjene u pokušaju da se smanji broj ljudi u zatvoru, smanjenjem kazni, ukidanjem kategorija zločina i predlaganjem suvremenih alternativnih kazni.
Konzervativna glavna oporbena stranka Nova demokracija i omladinska stranka vladajuće ljevičarske stranke Syriza snažno su reagirale, posebno na odredbu o smanjenju kazni za one koji vode terorističke organizacije ili su u posjedu eksplozivnog oružja. Obje stranke se boje da bi to moglo pomoći grčkoj neonacističkoj stranci Zlatna zora, koja se suočava u tekućem sudskom procesu.
BRATISLAVA
Europski parlament pohvalio slovačkog premijera: Slovački premijer Peter Pellegrini (S&D) pohvaljen je u Europskom parlamentu zbog njegove čvrste proeuropske poruke, u kojoj je također podržao Macronovu viziju za EU. Međutim, mnogi su ga zastupnici EP-a kritizirali. Liberalna zastupnica Sophie in't Veld, koja je nakon ubojstva istraživačkog novinara Jana Kuciaka nekoliko puta posjetila Slovačku, pozvala ga je da "odustane" od bivšeg premijera Roberta Fica, koji predstavlja "staru Slovačku". Pellegrini je zamijenio Fica na mjestu premijera nakon njegove ostavke koja je uslijedila nakon masovnih prosvjeda u proljeće 2018. godine, ali u praksi, Fico odbija napustiti politiku. (Zuzana Gabrižová, Euractiv.sk)
SOFIJA
Manji broj Bugara želi emigrirati: spremnost mladih Bugara da migriraju smanjuje se tijekom godina, ali i dalje ostaje kronični problem, prema istraživanju koje je proveo Gallup International. 'Godine 2002. ih je bilo 14 posto, ali 2018. ih je već 61 posto', kazao je profesor Boris Popivanov iz Instituta za sociologiju Ivan Hadžijski. Studija je također pokazala kako mladi ljudi preferiraju živjeti dulje u domu svojih roditelja, ne zbog financijskih problema, nego zato što to žele, dodao je.
ZAGREB
Supruga ruskog bankara dobila je hrvatsko državljanstvo: Prema članku 12. Zakona o hrvatskom državljanstvu, strani državljani mogu dobiti hrvatsko državljanstvo ako je to u interesu Republike Hrvatske, temeljem kojeg je 784 stranaca dobilo hrvatsko državljanstvo u periodu između 2000. i 2017. godine, izvijestio je Globus. Među njima je bila i Elena Poletaeva, supruga Maksima Poletaeva, bivšeg prvog potpredsjednika ruske Sberbanke, jednog od najvećih vjerovnika Agrokora koji se gotovo raspao.
Hrvatska za jaču suradnju u eurozoni: Hrvatska se veseli produbljivanju suradnje u eurozoni i ne vidi razloga za zabrinutost ako dođe do nekih promjena, koja će se primjenjivati i na Zagreb, prije nego što se u nju uključi, izjavio je ministar financija Zdravko Marić. (Željko Trkanjec, Euractiv.hr)
SARAJEVO
Republika Srpska protiv hrvatskog plinovoda: Vlada Republike Srpske odbila je dati svoj pristanak na projekt povezivanja BiH s plinskom mrežom u Hrvatskoj. Cilj projekta je smanjiti ovisnost o jedinom postojećem plinovodu koji dolazi iz Srbije i koji služi isključivo za distribuciju plina ruskim dobavljačima (Gazprom). Ova interkonekcija trebala je biti povezana s budućim LNG terminalom na hrvatskom otoku Krku. Projekt ima potporu Energetske zajednice jugoistočne Europe. (Željko Trkanjec, Euractiv.hr)
BEOGRAD
Previše kemičara: Predstavnici više od 1.500 ljekarni najavili su da u Srbiji trenutno radi oko 3.900 ljekarni, a optimalni broj je oko 1.800, prema standardima EU. Naveli su da je u posljednje dvije godine otvoreno 900 novih. Kemičari pozivaju na novi nacrt Zakona o djelatnostima ljekarni da uključi odredbu o demografsko-geografskim kriterijima koji će se primjenjivati na sve ljekarne, a ne samo na državne. (Julija Simić, Beta-Euractiv.rs)