POVJERENICA HELENA DALLI Koronavirus zbog obiteljskog nasilja tijekom izolacije predstavlja nesrazmjeran rizik za žene

Zbog pandemije izazvane koronavirusom u prvi su plan izbile nejednakosti koje su već postojale u našem društvu, a koje su se tijekom ove krize povećale.
Povjerenica Europske komisije za ravnopravnost spolova Helena Dalli
 Fred MARVAUX / © European Union 2020 - Source : EP-100114G

Stroge mjere ograničavanja širenja zaraze dovode do povećane izloženosti žena i djece nasilju i zlostavljanju u obitelji.

U proteklih 12 mjeseci 243 milijuna žena i djevojaka diljem svijeta bilo je izloženo seksualnom ili fizičkom nasilju koje je počinio njihov intimni partner . U Europi je 22 posto žena u dobi od 15 ili više godina trpjelo ili trpi fizičko i/ili seksualno nasilje koje nad njima provodi njihov partner. Svi mogu biti žrtve nasilja u obitelji ili intimnom odnosu, ali većina žrtava su žene i djeca koja svjedoče nasilju ili su izravne žrtve nasilja.

Ljudi diljem svijeta moraju biti kod kuće. Mjere ograničavanja širenja zaraze potrebne su kako bi se suzbila ova pandemija, ali dom ne pruža svima sigurnost. Mnoge žrtve nasilja u obitelji izolirane su u opasnom okruženju, zatočene sa svojim zlostavljačem, te imaju ograničen pristup potpori i službama koje im mogu pružiti pomoć.

Novi podaci pokazuju da se od pojave koronavirusa povećalo nasilje nad ženama i djecom, pogotovo nasilje u obitelji. U Francuskoj se od 17. ožujka, kad su uvedene mjere ograničenog kretanja, broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji povećao za 30 posto. U Cipru se broj poziva upućenih dežurnoj telefonskoj službi povećao za 30 posto u tjednu nakon 9. ožujka, kad je u Cipru potvrđen prvi slučaj osobe zaražene koronavirusom , a u Belgiji se broj poziva službama za pomoć povećao za 70 posto otkako se počelo s mjerama ograničenog kretanja.

Prema izjavama drugih država nije došlo do povećanja broja prijava policiji. To je razumljivo u ovim okolnostima jer žrtve možda nemaju hrabrosti i boje se prijaviti nasilje ako je njihov zlostavljač stalno prisutan, zatvoren s njima u istoj kući ili stanu te ga ne mogu na siguran način prijaviti.

Stoga, to što nije došlo do povećanja ili je došlo do neznatnog povećanja broja prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji ne znači da možemo biti spokojni i smatrati da trenutačno nema više nasilja. Moramo se nositi s novonastalom situacijom na najbolji mogući način.

Neke države članice već provode ciljane mjere kako bi zaštitile žene i djecu od nasilja. U Španjolskoj su, na primjer, usluge potpore i zaštite žrtava nasilja u obitelji proglašene osnovnim uslugama pa takve službe i tijekom krize mogu raditi s istim kapacitetima. U Belgiji, Francuskoj i Španjolskoj pokrenute su kampanje senzibiliziranja i informiranja o mehanizmu upozoravanja s pomoću kojeg žene mogu zatražiti pomoć u ljekarnama.

Osim toga, u Belgiji su hoteli i prazni javni objekti ponuđeni kao alternativni smještaj za žrtve nasilja. Nadalje, određena lokalna policijska tijela proaktivno pomažu ženama koje su podnijele pritužbu o nasilju u obitelji. Ostale države članice intenzivirale su svoje djelovanje.

Potrebne su nam rodno osjetljive mjere za djelovanje tijekom ove pandemije i u razdoblju oporavka. Pozvali smo države članice EU-a da pruže veću podršku nacionalnim telefonskim službama za pomoć i službama za pružanje savjeta preko interneta. Države članice moraju osigurati da nadležna tijela i dalje rješavaju slučajeve nasilja u obitelji te da organizacije koje pružaju potporu žrtvama nasilja, uključujući skloništa, dobiju izravna sredstva za krizne situacije.

Uslugama prevencije i pružanja potpore žrtvama i svjedocima nasilja u obitelji mora se dati prednost kao osnovnim uslugama. Države članice EU-a moraju nastaviti provoditi svoje obveze utvrđene u pravu EU-a, posebno Direktivu o pravima žrtava, te Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Nastavit ćemo poduzimati mjere kako u Europi ne bi bilo nasilja nad ženama i djecom, a koronavirus nas neće u tome usporiti.

Nikad nije bilo važnije osigurati da ravnopravnost spolova ima središnju ulogu u svim našim nastojanjima. Kako je najavljeno u Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025., i dalje je prioritet zaključiti pristupanje Unije Konvenciji Vijeća Europe.

Kao i uvijek podupiremo države članice u razmjeni dobre prakse u sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji te financiramo projekte organizacija diljem Europe koje rade na suzbijanju te pošasti . To radimo u okviru potpore radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) te Europskog socijalnog fonda (ESF) ili putem instrumenata i mehanizama koje je Europska komisija stavila na raspolaganje.

Ova pandemija stavlja čovječanstvo na kušnju. Moramo, što je više moguće, biti solidarni jedni prema drugima. Sve koji sumnjaju da netko u njihovoj užoj ili široj obitelji, u susjedstvu ili od prijatelja trpi prijetnje ili zlostavljanje pozivam da nazovu policiju ili lokalnu službu za pomoć.

Moramo zajedničkim snagama osigurati da se u odgovoru na krizu izazvanu koronavirusom zaštite žene i djeca te da ne budu nesrazmjerno izloženi riziku od ove pandemije. Moramo intenzivirati svoje djelovanje kako bi odgovor na krizu bio rodno neutralan te kako bismo iskorijenili nasilje nad ženama i djecom.

Ako sumnjate da netko u vašoj užoj ili široj obitelji, ili u susjedstvu, trpi prijetnje ili zlostavljanje, nazovite policiju ili lokalnu službu za pomoć. Brojeve raspoloživih službi za pomoć možete pronaći ovdje. Djeca koja traže pomoć na povjerljiv i anoniman način mogu nazvati broj europske službe za pomoć djeci 116 111.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. svibanj 2024 21:40