Steve Bannon: Nakon izbora, svaki će novi dan u Bruxellesu biti novi Staljingrad

Steve Bannon, bivši strateg američkog predsjednika Donalda Trumpa, aktivno radi na povezivanju europskih populista i nacionalista. U razgovoru za Neue Zuercher Zeitung iznio je neke interesante poglede na budućnost Europe:
Steve Bannon i Marine Le Pen, čelnica francuske desne stranke Nacionalno okupljanje
 Pascal Rossignol / REUTERS

- Prije deset dana sam bio u Norveškoj, sad sam u Berlinu, pa idem u Pariz, Italiju, Španjolsku. U Berlinu sam kako bih razgovarao s AfD-om (radikalno desna strana Alternativa za Njemačku). Ako trendovi ostanu stabilni, desne stranke će imati rezultat koji sam prorekao: oko trećine zastupnika EU parlamenta bit će članovi tabora nacionalista (koji bi trebao voditi potpredsjednika talijanske vlade i lider ksenofobne Lige, Matteo Salvini), a možda i više. Dinamika je na našoj strani. I, što je još bitnije: postoji mogućnost da u EU Parlamentu osnujemo jednu “Super-Group“. Nemojte zaborativi ni Nigela Faragea i njegovu Brexit-Stranku.

- Poslije izbora svaki će novi dan u Bruxellesu biti novi Staljingrad. Nacionalisti će nastupati zajedno. Umreženjem će biti omogućeno ono što nazivam “command by negation“: ako ne možeš realizirati vlastitu volju – jer nemaš većinu - možeš blokirati. Time se situacija iz temelja mijenja. Od stranaka s kojima komuniciram nijedna ne želi napustiti EU. One žele Europu nacija. Na ovim se izborima odlučuje između dvije fundamentalne filozofije što ih čini tako važnima.

Na jednoj je strani Emmanuel Macron sa svojim savezom “Renaissance“. Njegov je cilj realizacija programa globalista: Sjedinjene Države Evrope. Pa bi po tom planu Nemačka trebala postati nešto poput Sjeverne Karoline, a Francuska Južne Karoline. Jednostavnije: nacije kao upravne jedinice jedne centralne birokracije. Macron želi centralizirati vanjsku politiku i stvoriti vojsku EU. S druge su strane snage koje se zalažu za stari Westfalski model u kojem individualne nacionalne države zastupaju interese svojih gradjana. One čine Uniju koja stremi više komercijalnoj a manje političkoj integraciji, a ovdje u politici useljavanja. I nema EU vojske.

- Na ovim izborima zbog desnice imamo novu sliku, svi mediji pišu o europskim izborima, a tu je i alternativna ponuda: Viktor Orban, Matteo Salvini, Marine Le Pen, AfD. Ta alternativa govori: dajte da nacionalne države ponovo preuzmu kontrolu – ne da bi razorile EU, nego da bi je reformirale.

- Ne radim za novac. Ja sam samo neformalni savjetnik i promatrač. Ne radim sa američku vladu. Ja sam privatni građanin..

- Došao sam kod Marine Le Pen, bacio pogled na njezine financijske planove i tu i tamo rekao šta smatram da je mudro. A to radim kod puno ljudi: jer sam nekad bio investicijski bankar, stalno stoga čitam biznis-planove. Marine Le Pen je odradila veličanstveni posao i skupila novac. I sada je jača od Macrona koji je pokrenuo prevarantski, pokvareni Pariški klimatski ugovor, zajedno s Angelom Merkel. A taj Ugovor omogućava Kinezima da pumpaju u atmosferu koliko god hoće plinova. I demokracije Zapada to trebaju financirati.

France's President Emmanuel Macron and German Chancellor Angela Merkel speak during the informal meeting of European Union leaders in Sibiu, Romania, May 9, 2019. Ludovic Marin/Pool via REUTERS
Ludovic Marin / REUTERS
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, glavni Bannonovi neprijatelji u Europi

- Njemačka je centralna nacija našeg europskog projekta. Prof.dr. Meuthen (AfD) me oduševio, prije svega ekonomskim znanjem. Većina Nijemaca želi reformiranu EU, ne žele ju napustiti.

- I u najtoksičnijim dijelovima elite u Washington sam uvijek ponavljao: Rusija nam nije glavni protivnik. Glavni protivnik je totalitarna komunistička diktatura u Kini. Ona je egzistencijalna pretnja za Zapad. Globalističke elite to ne žele priznati jer itekako dobro zarađuju na usponu Kine. Ukupna privreda Rusije je velika koliko i privrede savezne države New York. Rusija je zapala u smrtonosnu demografsku spiralu. A ne proizvodi ni ikakvu naprednu tehnologiju. Rusija je jedna obična kleptokracija, koju vode gadni tipovi. Oni imaju puno oružja i u puno dijelova svijeta izazivaju probleme. No, sigurnosna situacija je potpuno drukčija od one iz osamdesetih godina prošlog stoljeća kad sam radio u Pentagonu. Nitko se danas ne mora bojati da će ruski tenkovi pregaziti ravnice Sjeverne Nemačke. Mi moramo Rusiju prihvatiti kao ono što jeste. Za početak bi bilo dobro kad Njemačka ne bi sklopila plinski sporazum s Rusijom (Sjeverni tok 2).

- Kineski chip-design, robotička tehnika i umjetna inteligencija su čavli koji se zabijaju u mrtvački kovčeg njemačke inženjerske umjetnosti. Do 2025. će sve na svijetu biti “made in China“. Kina je otela nemačku robotsku tehniku prinudnim transferom tehnologije, lopovlukom i kupovinom ključnih njemačkih firmi. Globalisti, svi do jednog, glumataju kako je uspon Kine nešto poput drugog pravila termodinamike. Prosto prirodni zakon. Ali ok, vidjet ćemo.

Russian President Vladimir Putin and Chinese President Xi Jinping attend the Tsinghua UniversityÄôs ceremony at Friendship Palace in Beijing, China April 26, 2019. Kenzaburo Fukuhara/Pool via REUTERS
Kenzaburo Fukuhara / REUTERS
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski Xi Jinping

- Posljednje što itko želi je rat u Južnokineskom moru. Ali Kina provocira permanentno. Oni su izgradili umjetne otoke protiv svih međunarodnih ugovora. Tuda se transportiraju trgovačka dobra vrijedna oko 5 bilijuna dolara svake godine. To je ruta opskrbe Japana, Južne Koreje, Tajvana. Svih azijskih demokracija.

- Najveći prioritet mog života je da Donald Trump 2020. bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a. To je apsolutno egzistencijalno pitanje: i za SAD i za Zapad.

- Naš Pokret raste, u Europi, u Aziji, u Latinskoj Americi. A kad ljudi jednom dođu na vlast, onda se radi o tome kako da najbolje moguće vladaju. Ključ svega je privreda. Da Trump nema rast od 3,2% i nisku nezaposlenost, glavu bi mu na kolac nabili. Uvijek je neophodan rast. Ali, kao što rekoh, mi smo tek počeli. Ovaj Pokret je isplaniran za decenije. Ja neću sve vrijeme biti tu, ali bit ću dugo.

Što bi povijest jednog dana trebala reći o Steveu Bannonu?

- Neka me se sjećaju kao nekog tko se 100% založio za male ljude.

prijevod: Mirko Vuletić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. travanj 2024 21:02