Borba protiv klimatskih promjena neslužbena je tema ovogodišnjeg jubilarnog 50. susreta svjetskih moćnika u Davosu, pa su organizatori pozvali sudionike konferencije da u Švicarsku, umjesto u privatnim avionima i luksuznim automobilima, dođu prijevoznim sredstvom koji nije štetan za okoliš. S obzirom na to da je Donald Trump jedan od ključnih sudionika, može se pretpostaviti da će se velika većina njih ipak oglušiti na takve sugestije.
Na konferenciji će prvi put sudjelovati i mlada švedska aktivistica za borbu protiv klimatskih promjena Greta Thunberg, koja je već najavila da od sudionika u Davosu očekuje obustavu investicija u fosilna goriva. Naime, Microsoft je još prošloga tjedna najavio da do kraja desetljeća planira postati karbonski neutralan.
Osim globalnog zatopljenja, svjetski će moćnici ovih dana u Švicarskoj raspravljati o trgovini, ekonomskom rastu, regulaciji tehnoloških kompanija, ali i o budućnosti multilateralizma i geopolitičkog poretka. S obzirom na to da je ovih dana u Berlinu postignut sporazum o primirju u Libiji, o toj temi neće biti mnogo govora ovih dana.
Prvi službeni dan konferencije bit će u znaku Donalda Trumpa koji će u jutarnjim satima održati govor u Davosu, dok će istovremeno, s druge strane Altantika, započeti proces opoziva u gornjem domu američkog Kongresa. Trump je sudjelovanje na prošlogodišnjoj konferenciji morao preskočiti zbog djelomične blokade američke izvršne vlasti koja je 2019. izazvala neviđenu krizu u Sjedinjenim Američkim Državama. Ove godine, američki će predsjednik biti pod posebnim povećalom. Geopolitički stručnjaci pomno će analizirati svaki njegov signal kako bi iz njegovih gesti, govora i rasporeda bilateralnih sastanaka tijekom konferencije interpretirali stanje na Bliskom istoku u kojem vatra još uvijek tinja nakon ubojstva iranskog generala Qasema Suleimanija u Iraku.
Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ovih će se dana održati i niz bilateralnih tete-a-tete sastanaka globalnih lidera, među kojima će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković. Osim njega, Švicarsku će posjetiti i novi-stari španjolski premijer Pedro Sanchez, ali i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Europsku uniju će u Švicarskoj predstavljati predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Davos ove godine neće posjetiti Boris Johnson i Emmanuel Macron, koji su se ispričali obvezama na domaćoj političkoj sceni. Čelnik britanske vlade je, u svom stilu, sugrađane podsjetio da su izabrali 'narodnu vladu' koja će se baviti pitanjima od interesa naroda, a koja neće sudjelovati na susretu 'najbogatijih i najmoćnijih ljudi na svijetu'. Unatoč tome što je u neku ruku razumljivo da je Johnson samo 11 dana prije Brexita odlučio preskočiti sudjelovanje na konferenciji u Davosu, valja spomenuti da će se ovih dana u Švicarskoj održati cijeli niz bilateralnih sastanaka na kojima će se dogovarati uvjeti buduće trgovinske suradnje; iste one na kojoj Johnsonova vlada temelji svoj uspjeh nakon Brexita.
Globalni gospodarski rast bit će jedna od ključnih tema ovogodišnjeg Foruma, a rasprave će se voditi oko pitanja uloge vlada i središnjih banaka u svjetskom ekonomskom rastu. Međunarodni monetarni fond je prošle jeseni smanjio predviđanje ekonomskog rasta zbog trgovinskih barijera, a Svjetska banka je početkom 2020. godine smanjila postotak globalnog rasta za 0,2 posto, uz obrazloženje da smanjenje tenzija između SAD-a i Kine neće 'preko noći' unaprijediti ekonomski rast.
Kao i do sada, fokus Svjetskog gospodarskog foruma bit će i na sprječavanju 'povijesne i ukorijenjene nejednakosti'. U izvješću o društvenoj mobilnosti, organizatori navode da se europske zemlje, osobito one nordijske, nalaze visoko na ljestvici društvene mobilnosti, dok je Japan na 15. mjestu, a SAD tek na 27. Tijekom konferencije bi se trebao donijeti paket prijedloga za smanjenje društvene nejednakosti, a rezolucija bi se trebala temeljiti na reformi poreznog i obrazovnog sustava, kojim bi se svim građanima dala prilika da razviju svoj potencijal.
Očekuje se da će se i ove godine, pedeseti put za redom, u širokom luku izbjegavati pitanje oporezivanja 'najbogatijih' kao jednu od mjera i više nego potrebne reforme. Obrambeni stav kojeg sudionici Svjetskog gospodarskog foruma zauzmu kada se to pitanje nađe na dnevnom redu postao je svojevrsnom krilaticom cijeloga skupa, pa nema razloga da konferencija u srijedu i ove godine ne završi zaključkom 'ništa se ne bi dobilo oporezivanjem najbogatijih'.