SVIJET OKO NAS: Dok se SAD bori u Hladnom ratu, a nogometašice za jednake plaće, naučili smo nešto više o koalama i suncu

SAUL LOEB / AFP

Američki predsjednik Donald Trump u društvu američkih marinaca.

WASHINGTON

Sukob globalnih sila neće početi, već traje

Tri razarača američke ratne mornarice u ponedjeljak su uplovila u Barentsovo more, mjestu gdje brodovi američke mornarice nisu bili od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, odnosno vrhunca hladnog rata, piše CNN, a prenosi jutarnji.hr. Američka je mornarica rekla da su ciljevi operacije bili “afirmacija slobodne plovidbe” i “demonstracija integracije među saveznicima”. Riječ je o klasičnoj definiciji koju američka mornarica koristi primjerice u Južnokineskom moru kad plovi blizu otočića koja je Peking pretvorio u prave vojne baze i koji predstavljaju drugu liniju obrane vitalnih pomorskih putove. Ova se operacija zbiva na Sjeveru, blizu Rusije, koja jača svoju vojnu prisutnost na Arktiku. Američka je mornarica rekla da je Moskvi u petak javila za operaciju kako ne bi došlo do “krive interpretacije” te kako bi se “smanjio rizik” i “onemogućila nehotična eskalacija”.

Zašto je to važno?
“Rusija je postupno ojačala svoju prisutnost tako što je stvorila nove arktičke jedinice, obnovila staru infrastrukturu i ustanovila nove vojne baze duž sve arktičke obale”, stoji u prošlogodišnjem izvještaju Pentagona o aktivnostima na Arktiku. “Postoje i usklađeni napori da se ustanovi mreža zračne obrane i obalnih raketnih sustava, radara za rano upozoravanje, centara za spašavanje te niza senzora”, piše kolega Damjan Rakinić na mrežnoj stranici Jutarnjeg lista. Dakle, SAD naprosto želi pokazati Rusiji da prati njezine aktivnosti i da joj neće dopustiti da stekne stratešku prednost na Arktiku. Koji, za razliku od Antarktike za koju postoji međunarodni sporazum koji definira da se ondje smiju provoditi samo miroljubive aktivnosti, postaje sve ozbiljnija točka mogućeg sukoba velikih sila. Rusija je sve agresivnija, Kina traži biti dijelom država koje imaju udjela na tom rastapajućem dijelu Zemlje u čijem se podmorju kriju velika blaga: nafta, plin, rude. No, tu je još jedno, možda važnije pitanje od rudnog blaga (nafta više nije tako važna, to vidimo iz dana u dan): kontrola sjevernog pomorskog puta koji bi bitno skratio put od Pacifika do Europe. I konačno, možda i najvažnije, prisvajanje još jedne sfere utjecaja. Novi globalni poredak, za koji ruski ambasador u Zagrebu Anvar Azimov kaže da mora biti “multipolarni” (ne multilateralni, interesantno), sasvim se očito vraća u područje sfera interesa. “Amerika Amerikancima”, doktrina koja živi od 1823. godine i predsjednika Jamesa Monroea, ali Ukrajina i Bjelorusija Moskvi, kao i Gruzija, Pekingu Južnokinesko more i zemlje Jugoistočne Azije. EU, a tko zna što bi ona htjela.

Što je šira slika?
Reuters je u srijedu objavio velik tekst u kojem se potanko razlaže nova američka strategija naoružavanja. Problem nije toliko Rusija koliko Kina. Koja je razvila brojne nove sustave naoružanja - uskoro planira predstaviti i svoj drugi “nevidljivi” borbeni zrakoplov. Analiza potvrđuje ranije sumnje: SAD je istupio iz INF (Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa: od 500 do 5000 kilometara). Problem je i Rusija, koja razvija oružje zabranjeno tim ugovorom. No, Kina je pravi cilj: na spomenutim otočićima postoje sredstva za lansiranje takvog naoružanja. Ne nužno s nuklearnim bojevim glavama, ali vrlo pogubna za američku mornaricu. “Ovo je snažan povratak Amerikanaca”, kaže za Reuters jedan bivši visoki obrambeni dužnosnik australske vlade. A koliko ima pravo potvrđuje izjava kineskog Ministarstva vanjskih poslova: “SAD odnedavna svojim djelovanjem izaziva zabrinutost razvijajući takozvanu ‘indopacifičku strategiju’ koja ima za cilj rasporediti novo oružje uključujući i projektile srednjeg dometa. Kina se tome opire”. I dodaje da je riječ o povratku američkog “hladnoratovskog mentaliteta”.

Dakle, Arktik, Pacifik i jasno, konačno - svemir. Kina je ovog tjedna lansirala u svemir raketu “Dugi marš 5B” koja predstavlja novi korak, kako kažu u Pekingu, u istraživanju svemira s ljudskim posadama. Preciznije, Kina planira do kraja 2022. godine imati svoju svemirsku postaju. Dotle Donald Trump priprema pravni okvir za rudarenje na Mjesecu pod nazivom Artemis (Artemida). A gdje su rudnici, mora biti i zaštita. Zaključno, ni nebo nije granica.

LOS ANGELES

Johannes EISELE / AFP

Svjetske prvakinje u nogometu slave pobjedu u New Yorku. Pehar drži kokapetanica reprezentacije Megan Rapinoe

Američke nogometašice izgubile bitku, da li i rat?

Američki okružni sud u Kaliforniji odbacio je zahtjev ženske nogometne reprezentacije, aktualnih svjetskih prvakinja, za izjednačavanjem plaća s američkim nogometnim reprezentativcima. Sjećate se da sam o tome redovito izvještavao. "Povijest pregovora između strana pokazuje da je ženska reprezentacija odbila prijedlog da bude jednako plaćena kao muška reprezentacija i da je odbila više nagrade zamijenivši to pogodnostima, uključujući veću osnovnu plaću i zajamčeno više igračica po ugovoru", pojašnjava sudac.

Zašto je to važno?

"Šokirane smo i razočarane odlukom, ali nećemo se odreći napora da se izborimo za jednaku plaću", izjavila je Molly Levinson, glasnogovornica ženskog tima. “Uvjerene smo u ispravnost našeg zahtjeva i nepokolebljivo ćemo se boriti da se djevojke i žene koje se bave ovim sportom ne cijeniti kao manje samo zbog njihovog spola”, zaključila je. Kokapetanica reprezentacije Megan Rapinoe je na svom Twitteru napisala: "Nikada se nećemo prestati boriti za jednakost!"

We will never stop fighting for EQUALITY.

— Megan Rapinoe (@mPinoe) May 2, 2020

Što je šira slika?

Sport je samo jedno od područja gdje postoji jaz u plaćama muškaraca i žena. Taj se problem neće riješiti tako da mu se pristupa parcijalno već je nužan cjeloviti pristup. Nije sporno da muške sportske zvijezde privlače više sponzora, pa time i novca, ali ovdje je riječ o uvjetima tijekom priprema, putovanja i natjecanja. I ulaganju sredstava u razvoj ženskog sporta. Interesantno, dobile su podršku od demokratskog predsjedničkog kandidata Joe Bidena, koji računa na ženske glasove, poznate tenisačice Billy Jean King, ali i - muške nogometne reprezentacije. Možda je sudac ipak pogriješio. Žalba svakako slijedi.

MOSKVA

Mikhail Golenkov / Sputnik via AFP

Naoko je sve sasvim mirno. Ruski brod “Akademik Čerskij” blizu Kalinjingrada

Sjeverni tok 2 ide dalje što god SAD mislio

Operator projekta izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 ("Nord Stream-2") privukao je u travnju 87,5 milijuna eura financiranja od sudionika projekta, navodi se u izvješću ruske državne plinske kompanije Gazprom. Novac je prikupljen od Wintershall-a, OMV-a, Shell-a, Engie-a i Unipera-a, na temelju dugoročnog sporazuma sklopljenog u travnju 2017. godine. Istodobno, ruski brod “Akademik Čerskij” se približava poziciji gdje treba nastaviti polaganje cijevi za dovršetak plinovoda: ostalo je još oko 10 posto projekta koji je zaustavljen krajem prošle godine kad je, zbog američkih sankcija, švicarski Allseas povukao brod za polaganje cijevi. “Akademik Čerskij” je polagač cijevi, ali bitno manjeg kapaciteta od švicarskog broda.

Zašto je to važno?

SAD ne želi da EU kupuje ruski plin više nego što ga kupuje sada. Kako bi kupovao američki plin. Pa je zato snažno rogoborio protiv Sjevernog toka 2, prijetio sankcijama, a onda ih i nametnuo. No, Njemačka, koja će biti glavni korisnik tog plina i Rusija ne žele dozvoliti da im SAD definira trgovinske odnose. Unutar EU ne postoji jedinstven stav o Sjevernom toku, dio zemalja smatra da to nije najbolje rješenje i dijelom se slaže s Washingtonom da bi EU mogla postati pretjerano ovisna o ruskom plinu.

Što je šira slika?

Ruska isporuka plina Europi nikad nije bila dovedena u pitanje, niti u jeku Hladnog rata. Razlog je vrlo jednostavan: Rusija nema boljeg platca za plin od EU. Njemačka je s pravom bila zabrinuta jer je Ukrajina dva puta usred zime prekinula transport plina prema EU. I ne želi da joj se to dogodi opet. Ali je Berlin ipak bio ključni akter u sklapanju novog sporazuma između Rusije i Ukrajine o transportu plina. Koji predstavlja važan izvor prihoda za Kijev. Novi je ugovor na pet godina, ali je potpisan. Istodobno, SAD šuti na sljedeći podatak: Ruske tranzitne isporuke plina u Europu preko Ukrajine smanjene su u prva četiri mjeseca ove godine za 47 posto u odnosu na prošlu godinu te pale na najmanje količine unazad gotovo 30 godina, pokazuju podaci ukrajinskog operatora plinskog transportnog sustava LLC.

Glavnim razlogom znatnog smanjenja isporuka navodi se puštanje u rad plinovoda Turski tok. Jasno je da će doći do novog pada tranzita kad Sjeverni tok 2 bude pušten u pogon. Ali, Europa sebi ne smije dozvoliti da ju Kijev ucjenjuje zatvaranje protoka plina. Konačno, tu je i važan geostrateški element: EU nastoji zadržati Rusiju i pod sankcijama što bliže svom utjecaju kako ne bi potpuno pala u čelični zagrljaj Kine. To bi bio težak poraz s globalnim posljedicama. Pri čemu je i ova tema samo jedan dio priče koja je navedena pod točkom 1.

SVEMIR

Sunce nije tako aktivno kao druge njemu nalik zvijezde

“Kombinacijom četverogodišnjih fotometrijskih opažanja iz svemirskog teleskopa Kepler s astrometrijskim podacima sa svemirskog broda Gaia uspjeli smo izmjeriti fotometrijske varijabilnosti 369 zvijezda sličnih Suncu. Većina onih s jasno određenim periodima rotacije pokazala je veću varijabilnost od Sunca i zato su znatno aktivnije”. Ovo je sažetak znanstvenog rada objavljenom u uglednom časopisu Science o istraživanju provedenom od 2009. do 2013. godine.

Zašto je to važno?

Jedan od zaključaka ovog istraživanje je da je upravo zbog toga što je naša Zvijezda mirnija i naš planet je imao veći potencijal da se na njemu razvije život. "Bili smo vrlo iznenađeni što je većina Suncu nalik zvijezda toliko aktivnija od Sunca", rekao je Alexander Shapiro, jedan od autora studije.

Što je šira slika?

Razumijevanje Sunca u kontekstu drugih zvijezda važno je kako bismo saznali više o povijesti nastanka našeg Sunčevog sustav i koliko je neuobičajen - ili uobičajen - život u svemiru. Ostaje nejasnim je li Sunce trajno manje aktivno od ostalih zvijezda svog tipa ili se razina njegove aktivnosti razlikuje kroz više tisuća ili milijuna godina. No, ne treba se bojati, neće se Sunce sutra ili za koju godinu početi ponašati kao ovih 369 zvijezda. A ako i počne, e onda tu stvarno ne možemo ništa.

SYDNEY

AFP

Dehidrirana koala pronađena tijekom australskih požara 2019.

Tko ne bi volio slatke male koale

Premda su vrlo omiljene i detaljno proučavane, biolozima je dosad bila nepoznata temeljna navika koala - kako ti australski tobolčari piju vodu (smatra se da naziv 'koala' znači "bez pića" na jednome od australskih aboridžinskih jezika). Zahvaljujući novom istraživanju, koje prenosi Reuters i preko njega Hina, znanstvenici su konačno riješili i tu nepoznanicu. Biolozi su ustanovili da ližu koru s glatke kore drveća dok pada kiša. To znači da im za žeđ nije dovoljan samo sadržaj vode iz lišća kojim se hrane, kako se ranije vjerovalo.

Zašto je to važno?

Otkriće, koje bi po mišljenju stručnjaka moglo biti vrlo korisno u očuvanju ove životinjske vrste, temelji se na praćenju 46 koala u divljini od 2006. do 2019. godine, uglavnom u parku prirode You Yangs u australskoj državi Victoriji. Znanstvenici posjeduju i snimku koale koja je više od pola sata pila kišnicu s kore drveta.

Što je šira slika?

Koalama su stabla istodobno stanište, sklonište i izvor hrane. Iz lišća eukaliptusa dobivaju otprilike tri četvrtine potrebne količine vode, no koriste i kišnicu s kore drveća da bi bili hidrirani, čak i kad im je dostupan neki drugi izvor vode u neposrednoj blizini. No, nedavno katastrofalni požari su bili ozbiljna prijetnja opstanku koala upravo zbog nestanka stabala. Tada je po prvi put zamijećeno da su prilazile ljudima i pile vodu iz bočica. dr. Valentina Mella sa Sveučilišta u Sydneyu i voditeljica studije čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Ethology, trenutačno prikuplja sredstva koja će joj omogućiti nastavak istraživanja, kao i sredstva za postavljanje prskalica na stablima kako bi koale i u vrijeme suše mogle doći do vode.