Na izborima u kojma je izlaznost francuskih glasača prema anketama bila čak oko 50 posto, stranka Nacionalno okupljanje (ENF) je u tijesnoj utrci pobijedila Macronovu liberalnu stranku Republika u pokretu (LREM, ALDE) s 24 posto glasova naspram 22,5. Velika je to pobjeda za populiste u Europi i dokaz da se euroskeptični Farageov sindrom može lako proširiti preko La Manchea, a zatim kao vjetar kroz Alpe stići u Italiju koja se zacrnila Salvinijevom Legom, velikim saveznikom Le Pen.
Nacionalno okupljanje, rebrendirani Front National, još od 1980.-ih godina širi antiimigrantske osjećaje, prvo među francuskim problematičnim predgrađima, zatim cijelim gradovima, cijelom državom, a sada poput virusa i cijelom Europom. To je bila jeda od glavnih tema njene kampanje pri čemu je na svom Twitter profilu Marine Le Pen napisala: 'na ovim izborima postoji pitanje civilizacije te da je 'imigracija, što je konstanta u europskoj politici i znak je Macronove moći u Francuskoj'.
Unatoč tome što su euroskeptične i populističke snage pobijedile, one i dalje imaju ispod sto mjesta u Europskom parlamentu i njihov utjecaj je i dalje slabiji u odnosu na liberale, socijaldemokrate i pučane.
Ipak, populistički je val narastao no nije uspio potopiti Europu, za razliku od vala Zelenih koji su zasigurno veliki pobjednici ovih izbora te su postigli više od očekivanih mandata umanjujući time utjecaj ostalih europskih struja. Francuski Zeleni su zauzeli treće mjesto s 13,4 posto glasova.
Bravo à toi Jordan, ainsi qu’à tous nos colistiers et nos militants pour cette belle campagne.
— Marine Le Pen (@MLP_officiel) May 26, 2019
Et merci à tous ceux qui se sont mobilisés : cette victoire, c’est vous qui l’avez rendue possible ! MLP#LaVictoireDuPeuple pic.twitter.com/e2EEKXptPa
Iako su se europski izbori u Francuskoj činili kao borba između dva titana, Republikanci i Socijalisti su ostvarili dovoljne rezultate za ulazak u Parlament. Lista Republikanaca (EPP), koju je predvodio François-Xavier Bellamy dobila je 8,4 posto glasova i 8 mandata. To je najgori rezultat koji su postigli od prvih europskih izbora 1979. godine.
Socijalisti (PS, S&D) su osvojili 6,3 posto glasova čime će dobiti 4 mandata. Raphael Glucksmann, čelnik stranke, izjavio je da ljevica nije ''mrtva'', već se mora ''okupiti''.
Povrijeđen ego
Francuski lider je, unatoč povrijeđenom egu i gubitku povjerenja zbog niza razloga, a posebice žutih prsluka, spreman na borbu za utjecaj u Bruxellesu. U svojoj izjavi nakon izbora Macronov ured je opisao poraz 'razočaravajućim' no ne i 'poražavajućim' dodavši da su proeuropske snage i dalje u vodstvu.
Rezultati izbori bili su nepovoljni za Macronov imidž, no institucionalno gledajući, zbog novog izgleda Europskog parlamenta, on je sada u boljoj poziciji s obzirom na to da se pridružio trećoj najvećoj skupini u Parlamentu, liberalnoj skupini ALDE-R.
Macronova proeuropska stranka Republika u pokretu (LREM) je stvorena tek 2016. godine, što znači da u Europskom parlamentu do sada nije bilo njegovih zastupnika, što je ograničavalo njegov utjecaj.
Nakon što je završio s manje od jednog postotnog boda iza Le Pen, koji je prošla s manje mandata nego prije pet godina, imat će 21 mandat u novom Parlamentu što će biti dovoljno da se suprotstavi protivnicima.
Macron ima i veću ambiciju, a to je preuzimanje mjesta vođe europskog projekta nakon odstupanja njemačke kancelarke Angele Merkel koja je vladala gotovo 15 godina.
Istovremeno, dvije dosadašnje dominantne snage u Europskoj skupštini - Europska pučka stranka (EPP) na desnoj strani i Socijalisti i demokrati (S&D) na lijevoj strani - bez 376 mjesta potrebnih za većinu u Europskom parlamentu morat će tražiti koaliciju u ćemu će presudni biti liberalni demokrati (ALDE).
Zbog toga su Macronovi stratezi bili optimistični u pogledu "razočaravajućih", ali "časnih" rezultata
- Po prvi put, EPP i S&D morat će se dogovoriti s centrističkom, proeuropskom snagom - u kojoj ćemo imati središnju i ključnu ulogu - rekao je savjetnik predsjednika.