StoryEditor

Većina Europljana želi veći proračun i jaču ulogu EU u budućim krizama

Uvjerljiva većina građana EU smatra da bi Unija trebala raspolagati većim financijskim sredstvima za prevladavanje posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Ilustracija
 FRANCOIS GUILLOT / AFP

S tom se procjenom slaže i 65 posto ispitanika iz Hrvatske, koji smatraju da bi se sredstva trebala namjenski koristiti za zaštitu starih i otvaranje novih radnih mjesta te socijalnu politiku.

Zanimljivo, unatoč tome što 65 posto Hrvata smatra da bi proračun EU trebao biti veći, Hrvatska se našla među državama poput Češke, Austrije i nordijskih zemalja koje drže da Unija ne bi trebala imati više ovlasti u budućim krizama.

Osim Hrvatske, za veći proračun EU i Fond za oporavak zalažu se i države poput Grčke, Cipra, Portugala i Španjolske, dok su tzv. 'štedljive' države, Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska, na drugoj strani spektra.

Prema novom istraživanju koje je na inicijativu Europskog parlamenta provedeno u drugoj polovici lipnja, gotovo sedam od deset ispitanika, njih 68 posto, želi da EU preuzme veću ulogu u borbi protiv krize. Čak 55 posto ispitanika na razini cijele Unije smatra da bi se EU trebala više angažirati u domeni javnog zdravstva, koje je do sada povijesno pripadalo ingerenciji država članica. Oko 45 posto ispitanika smatra da bi se sredstva trebala namjenski koristiti za ekonomski oporavak, dok 37 posto građana drži da bi se fond trebao iskoristiti za očuvanje radnih mjesta. Borbu protiv klimatskih promjena vodećim prioritetom smatra 36 posto ispitanika.

Tri od četiri građana EU, njih 76 posto, čulo je za mjere koje EU predlaže za amortizaciju posljedica krize uzrokovane koronavirusom, što je tri postotna boda više u odnosu na istraživanje provedeno krajem travnja. Međutim, samo 36 posto njih svjesno je programa koji su se u međuvremenu ponudili.

Većina ispitanika i dalje je nezadovoljna razinom solidarnosti koje su države članice pokazale tijekom krize. Unatoč tome što je više od polovine ispitanika diljem EU, njih 53 posto, izrazilo je nezadovoljstvo zbog razine solidarnosti tijekom krize, 39 posto građana smatra je zadovoljavajućom, a najveći skok u postotnim bodovima zabilježen je u Portugalu i Španjolskoj (9 posto), te Njemačkoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Slovačkoj (oko 7 posto).

Građani su zabrinutost oko vlastitih financija naveli kao glavnu poteškoću s kojom se suočavaju od početka pandemije; na razini EU s novčanim problemima posljednjih se mjeseci suočilo čak 57 posto ispitanika, a gubitak prihoda vodeći je problem u 21 državi članici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. kolovoz 2020 16:18