Najviše pozornosti, a time i kritike, dobila je kandidatkinja čelno mjesto Europske komisije Ursula Von Der Leyen, čije je ime 'ispalo iz šešira', najviše je obrva podigla nominacija Španjolca Josepa Borrella za vođu europske diplomacije.
Borrell je bio prilično očit izbor za španjolskog povjerenika u budućem sastavu Komisije, o tome je još početkom lipnja pisao i Euractiv.hr. Istovremeno, bilo je i očito da će Pedro Sánchez na krilima dvostruke pobjede na domaćem terenu, učiniti sve što je u njegovoj moći da Španjolsku na velika vrata ponovno dovede pod reflektore europske pozornice. Veteran španjolskih socijalista koji je političku karijeru započeo tijekom 'zlatnog doba' postfrankističke Španjolske, u vladi Felipea Gonzáleza, bio je i više nego očit kandidat premijera Sáncheza.
No, svejedno, odabir Borrella za nasljednika Federice Mogherini doista jest neobičan izbor zato što je time EU mjesto glavnog pregovarača u pomirenju Beograda i Prištine prepustila osobi koja otvoreno ne priznaje neovisnost Kosova. Naime, Španjolska je jedna od pet država članica EU koja ne priznaje državnost te balkanske države, zbog vlastitih problema s Katalonijom i Baskijom. Zanimljivo, Borrell, koji je i sam Katalonac, jedan je od najpoznatijih i najprofiliranijih oponenata katalonskom separatističkom pokretu.
Tijekom službenog posjeta Beogradu u službi španjolskog ministra vanjskih poslova, Borrell je vladi Aleksandra Vučića dao podršku u sukobu s Prištinom, čime je upisan 'zlatnim slovima' u povijest srbijanske vanjske politike. Upravo zbog toga, susjedi naprosto oduševljeni mogućnošću da će Borrell odlučivati o normalizaciji odnosa s Prištinom, s obzirom na to da je pitanje Kosova najveća prepreka punopravnom članstvu Srbije EU.
Dok Beograd likuje oko odabira čelnika za vanjsku politiku EU, stručnjaci napominju da 'nije sve toliko crno-bijelo'.
- Borrel bi mogao biti ključna osoba koja je potrebna u posredovanju za pronalazak povijesnog rješenja između Beograda i Prištine – zaključuje britanski stručnjak za Zapadni Balkan James Ker-Lindsay na svom Twitter profilu, naglasivši da će Borrell kao dužnosnik Europske unije morati zastupati njezin službeni stav, a ne vlastito mišljenje.
Nomination @JosepBorrellF as High Representative #HRVP @eu_eeas will raise questions in the #Balkans. Most obviously, can he lead on #Kosovo #Serbia dialogue given he’s from #Spain, a non-recogniser? Yes. I think so. Here’s why:
— James Ker-Lindsay (@JamesKerLindsay) July 2, 2019
Isto će se od Borrella očekivati i u drugim pitanjima u kojima su njegovi osobni stavovi podigli puno prašine. Kao čelnik diplomacije EU tijekom sljedećih pet godina, upravo će on diktirati prirodu odnosa s glavnim akterima na svjetskoj političkoj sceni; Rusijom, Iranom, Kinom i SAD-om.
Još na početku svoje političke karijere, Borrell se isprofilirao kao veliki protivnik Rusije i svega što ta 'autokratska država' predstavlja, a posljednjih je godina postao jedan od najartikuliranijih kritičara predsjednika Vladimira Putina. Američki predsjednik Donald Trump nije osvojio simpatije španjolskog ministra, a dvojca su se izravno sukobila u slučaju krize u Venezueli, kada je Borrell Trumpa optužio zbog nedovoljno snažne intervencije.
No, kritike koje je Federica Mogherini neprestano dobivala zbog nedovoljno odlučnog stava prema Teheranu mogle bi djelovati smiješno, zato što, ako je suditi po dosadašnjim izjavama Josepa Borrella, Španjolac još lakše pronalazi opravdanje za iranski režim.
Prije samo nekoliko mjeseci održala se 40 obljetnica početka Iranske revolucije, a tom je prigodom španjolski ministar vanjskih poslova na svom službenom Twitter profilu uputio čestitku Islamskoj Republici, pohvalivši pritom napredak koji je u toj državi bio postignut zahvaljujući Ajatolahu Homeiniju.
Hoy se cumplen 40 años de la revolución islámica de #Irán. Esta potencia regional ha cambiado mucho en este tiempo. En 1976 la tasa de alfabetización era del 35%. Ahora es del 84%. En 1980 el 5% de las mujeres empleadas eran universitarias. Ahora lo son el 47% pero solo (1/7)
— Josep Borrell Fontelles (@JosepBorrellF) February 11, 2019
- Za nas bi bilo jako opasno da Iran počne razvijati nuklearno oružje. Činjenica je da Iran želi 'izbrisati' Izrael, to nije ništa novo. To naprosto trebamo prihvatiti – izjavio je Borrell, zbog čega je na sebe navukao bijes cijelog židovskog lobija.
Da, Borrell svakako jest neobičan izbor za visokog predstavnika vanjske i sigurnosne politike EU, no valja naglasiti da je riječ o fotelji koja objektivno gledano ima najmanje utjecaja na stvarnu politiku Unije. S obzirom na to da vanjska i sigurnosna politika EU još uvijek formalno ne postoji kao takva te da se neprestano lome koplja oko pitanja može li se ona uopće formirati u dogledno vrijeme, njegove ovlasti su vrlo ograničene, čega je Borrell i sam vrlo svjestan. Također, kao diplomat EU, njegova će glavna zadaća biti zastupati vanjskopolitičke interese Unije, a ne Španjolske, čime bi se uvelike mogao promijeniti njegov stav prema Kosovu. Priština smatra da bi Borrellov angažman u posredovanju pri normalizaciji odnosa sa Srbijom mogao biti jezičac na vagi koji bi potaknuo Kraljevinu Španjolsku da u konačnici prizna neovisnost Kosova.
No, kome će Borrell više ići 'uz dlaku' vidjet ćemo tek nakon što Europski parlament sljedećeg tjedna apsolutnom većinom potvrdi njegovu kandidaturu, a to je još uvijek prilično upitno.
Komentari
0