StoryEditor

Von der Leyen pod istragom zbog sumnje da je kao ministrica namještala milijunske ugovore: "Nisam osobno kriva, ali su počinjene greške"

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen negira osobnu odgovornost u skandalu vezanom uz namještanje sumnjivih višemilijunskih ugovora koji su se dogovorili tijekom njezinog mandata na čelu ministarstva obrane, ali je zastupnicima njemačkog Bundestaga tijekom jučerašnjeg saslušanja priznala da su “počinjene greške”.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priznala je da se narušio Zakon o javnoj nabavi, ali je odbila preuzeti vlastitu odgovornost za malverzacije oko konzultantskih usluga ministarstva obrane
 FREDERICK FLORIN / AFP

Ministarstvo obrane je potrošilo nekoliko stotina milijuna eura na usluge vanjskih konzultanta u periodu između 2013. do 2019. godine, kada na čelu tog resora bila aktualna predsjednica Europske komisije. S obzirom na to da je ministarstvo angažiralo stručnjake za koje se ispostavilo da su osobno povezani s dužnosnicima ministarstva, zastupnici Bundestaga sumnjaju da je von der Leyen bila osobno uključena u podugovaranje usluga svog resora, čime je, u slučaju da se to dokaže, prekršila Zakon o javnoj nabavi.

- Zakon o javnoj nabavi uistinu jest bio narušen – priznala je von der Leyen, ali pritom nije željela specificirati tko je za to bio odgovoran.

Predsjednica Komisije je jučer priznala dvije pogreške; da cijena potpisanih ugovora nije odgovarala stvarnoj vrijednosti dogovorenih usluga te da je ministarstvo za nabavu koristilo postojeći okvir za konzultantske usluge, koje je Federalni revizorski sud procijenio nepodobnim za tu vrstu javne nabave.

Pogrešan ugovor

Jedna od konzultantskih kompanija koju je za informatičke usluge angažiralo ministarstvo unutarnjih poslova, jučer se našla pod povećalom istrage njemačkog Bundestaga. Međutim, bila je riječ o okvirnom ugovoru kojeg su kao predložak mogle koristiti i ostale službe njemačke vlade.

Ministarstvo obrane je u tom periodu alociralo više milijunski ugovor konzultantskoj kompaniji SVA, koja je dogovoreni posao podugovorila tvrtki Accenture. S obzirom na to da je tadašnja državna tajnica ministarstva obrane Katrin Suder bila povezana sa zaposlenikom kompanije Accenture, Timom Noetzelom, javila se sumnja da je natječaj bio namješten.

Suder i Noetzel su, nekoć, radili zajedno u konzultantskoj tvrtki McKinsey te je Suder, prema nalazima istrage, prisustvovala i krstitkama Noetzelove djece. Štoviše, general Erhard Buehler, jedan od kolega iz ministarstva obrane koji je bio angažiran na dogovaranju javnog natječaja, ispostavio se kao krsni kum djetetu Timoa Noetzela.

Oporbene stranke su tijekom saslušanja optužile dužnosnike ministarstva obrane da su namjestili lukrativni ugovor svojim osobnim prijateljima, što su Buehler i Suder odlučno odbacili.

Nije osobno odgovorna

Von der Leyen je priznala da je okvirnog ugovora bila pogreška, ali je porekla vlastitu odgovornost u slučaju. Predsjednica Komisije stala je i u obranu svoje bivše suradnice Katrin Suder, kazavši da je riječ o “osobi s integritetom” koja je hrabro i brilijantno obavljala svoj posao.

No, tim riječima nije pohvalila generala Buehlera, već je naglasila kako mu je ministarstvo privremeno dodijelilo odliku.

Nekolicina članova nadležnog povjerenstva Bundestaga smatralo je da šefica Europske komisije treba preuzeti odgovornost za propust koji je oštetio njemačke porezne obveznike, no ona je odlučno odbila priznati vlastitu angažiranost u skandalu kazavši da je “propust učinjen na razini nižoj od ministarske pozicije”.

Izbrisane poruke

Još uvijek nije izvjesno da će jučerašnje svjedočanstvo biti dovoljno da je dugoročno udalji od problema. Unatoč tome što von der Leyen poriče vlastitu odgovornost i dalje joj prijete političke, a možda čak i pravne posljedice.

Naime, povjerenstvo nikada nije na uvid dobilo poruke iz službenog mobitela tadašnje ministrice von der Leyen, koji su “netragom nestali” prije nego što je svoj telefon vratila u ministarstvo. Članovi istražnog tima smatraju da bi ministrica sigurno razmijenila informacije o tako velikoj nabavi sa svojim suradnicima, pa im je sumnjivo da su sve poruke pobrisane s memorijske kartice. Dodatnu sumnju na cijelu situaciju baca i činjenica kako je njezin mobitel 1. srpnja 2019. godine bio proglašen dokaznim materijalom u istrazi, a ona ga je 8. kolovoza 2019. godine predala vraćenog na tvorničke postavke.

Von der Leyen je poruke izbrisala i na mobitelu kojeg je dobila nakon 8. kolovoza, što je istražiteljima vrlo neobično, no svoje je kolege u Bundestagu uvjerila da je osobno prekontrolirala sve poruke prije nego što ih je pobrisala, kako bi se uvjerila da neće slučajno izbrisati dokazni materijal. Prema njezinoj procjeni, sadržaj nije bio ni u kakvom doticaju s istragom, pa ga je odlučila pobrisati.

Zastupnik iz redova grupacije Zelenih Tobias Linder skandal je nazvao “ozbiljnim”, te je protiv predsjednice Komisije podignuo i službenu kaznenu prijavu zbog sumnje na uništavanje dokaznog materijala, kojom će se narednih mjeseci baviti istražno povjerenstvo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. rujan 2020 16:03