Do sada su inicijativu predvodili predsjednici država; međutim, za postizanje opipljivih rezultata potrebno je osigurati mogućnosti koje doprinose pogodnom okruženju.
Kriza izazvana bolešću COVID-19, kao i popratna ograničenja i ekonomski utjecaj, uistinu su pokazali važnost suradnje u regiji između triju mora. U transformiranom svijetu, procesi i postupci koji su se ranije činili nevažnima postali su neizbježni, posebice u području digitalnog razvoja. Na sastanku održanom 30. lipnja, ministar vanjskih poslova Republike Estonije, Urmas Reinsalu, naglasio je da je povećana uloga vlada država u ovoj inicijativi ključna za rješavanje nedostataka u infrastrukturi i povezanosti te za postizanje novog gospodarskog rasta.
Inicijativa okuplja 12 država članica Europske unije smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, koje imaju zajednički interes za nova ulaganja, gospodarski rast i energetsku sigurnost.
Prije krize izazvane koronavirusom, regija između triju mora imala je najbrži gospodarski rast u Europi. Prosječni rast BDP-a u posljednjih pet godina iznosio je čak 3,5 posto. U odnosu na prosjek Europske unije od 2,1 posto, razlika je zamjetna, bez obzira na to što infrastruktura u regiji zahtijeva daljnji razvoj. MMF je predvidio da će se taj trend nastaviti.
Zbog utjecaja krize izazvane bolešću COVID-19, proljetna ekonomska prognoza Europske komisije predviđa smanjenje od 7,4 posto za gospodarstva Europske unije. Kao neizbježan rezultat toga, države i građani očekuju rješenja koja će pad pretvoriti u rast te je stoga ključno identificirati sve mogućnosti za ulaganje zajedničkih napora – uz stalne rasprave na europskoj razini – kako bismo sami potaknuli oporavak naše regije i doprinijeli obnovi gospodarskog rasta.
Prije svega, trebali bismo sagledati postojeće platforme za suradnju koje već dobro funkcioniraju. Jedna od lekcija koje smo naučili tijekom krize izazvane COVID-om 19 jest i potreba da se osiguraju različite veze i njihovo besprijekorno funkcioniranje. Ovaj potonji, opći cilj ujedno je i cilj Inicijative triju mora koju su 2016. godine pokrenuli predsjednici Hrvatske i Poljske. Nakon ove nezapamćene krize, Inicijativa triju mora ima potencijal postati važna dodatna opcija za ostvarivanje daljnjeg gospodarskog rasta usmjerenog na razvoj prateće višenamjenske infrastrukture i učinkovitih veza, poput željeznica i cesta, dalekovoda, naftovoda i plinovoda, i komunikacijskih veza.
Cilj Inicijative triju mora je poboljšati prometne, energetske i digitalne veze u Europskoj uniji na osi sjever-jug i na taj način povećati ekonomsku konkurentnost država smještenih između triju mora, kao i jedinstvo i sigurnost Europske unije.
Cilj koordiniranih akcija država sudionica Inicijative triju mora, kao i očekivani izravan rezultat, su značajna ulaganja u infrastrukturu koja bi otvorila put prema nesmetanijem tijeku poslovanja te stvaranju novih poslovnih modela i ponovnom jačanju gospodarstva. Promišljeno djelovanje i ulaganja u tim područjima ponovno bi pokrenuli gospodarstvo na dva načina. Prije svega, ulaganja u infrastrukturu imala bi za posljedicu dugoročne ugovore, stalan posao i plaće za tvrtke, odnosno radnike. Nadalje, poboljšalo bi se poslovno okruženje i stvorile bi se nove mogućnosti za širenje postojećih aktivnosti i razvoj novih poslovnih modela, poput digitalne infrastrukture. Za Estoniju i naše susjede, jedno od ovih rješenja u regiji predstavlja vodeći projekt Rail Baltica (baltička željeznica) koji bi omogućio prijevoz proizvoda brojnih tvrtki te osigurao dodatnu povezanost između Estonije i srednje Europe. Popis projekata Inicijative triju mora također uključuje brojne mogućnosti koje bi Hrvatskoj omogućile bolju povezanost i koheziju s regijom zbog njenog središnjeg položaja.
U Estoniji smo uvidjeli da su digitalno društvo i digitalne platforme od ključne važnosti u teškim vremenima. Primjerice, e-usluge – uključujući javne usluge, platforme za internetsku razmjenu podataka, e-škola, e-zdravstvo – omogućuju nastavak rada nekolicini djelatnosti u kriznim situacijama. Elektronička rješenja koja su prikladna ne samo za građane, nego i za tvrtke, također su neophodan pokretač gospodarskog prosperiteta.
Uvođenje digitalnih rješenja podrazumijeva stvaranje pametnih i modernih rješenja za razmjenu podataka i učinkovitije korištenje informacija. Zbog toga će Estonija na sastanku na vrhu Inicijative triju mora, kojem će prisustvovati najviši predstavnici država i poslovni čelnici u Tallinnu u listopadu, posebno istaknuti važnost digitalizacije i pametnog povezivanja. Pametno povezivanje prije svega podrazumijeva pametnu infrastrukturu. To, primjerice, uključuje 5G, širokopojasnu vezu i komunikacijsku infrastrukturu općenito, kao i digitalnu spremnost i senzore u prometnom i energetskom sektoru. Također, moramo biti spremni na siguran način obraditi, koristiti i objaviti te podatke.
Otvoreni podaci se, zauzvrat, mogu koristiti kao osnova za usluge koje otvaraju potpuno nove mogućnosti za korisnike infrastrukture, poput upravljanja troškovima energije. Stvaranje novih rješenja omogućuje poslovanje tehnološkim kompanijama i značajno povećava dobit od infrastrukture. Isto tako, pametno razvijena infrastruktura puno je kompatibilnija s globalnim klimatskim ciljevima. Podizanje razine sigurnosti putem ekonomske suradnje jednako je važno.
Kao dokaz nastojanja regije da se zajedničkim naporima postigne uspjeh i ispunjenje ciljeva, osnovan je Investicijski fond za Inicijativu triju mora u svrhu unaprjeđenja političke i ekonomske suradnje između država sudionica i partnera, kao i odabira odgovarajućih projekata i poticanja razmjene informacija između zemalja i njihovih nadležnih tijela. Estonija se pridružila fondu i sve države sudionice Inicijative triju mora mogu učiniti isto. Vjerodostojnosti fonda dodatno je pridonio g. Stephen E. Biegun na sastanku ministara vanjskih poslova na kojem je potvrdio da su Sjedinjene Američke Države spremne uložiti do milijardu dolara u taj fond.
Nakon krize, Inicijativa triju mora i dalje je funkcionalna i učinkovita platforma za regionalnu suradnju i, u kontekstu gospodarskog pada, važnija je nego ikad. Povrh mjera Europske unije, nadamo se da će zajedničko djelovanje i političko opredjeljenje država dati potreban poticaj poslovnoj zajednici da se ulaganje u ovu regiju isplati. Nove investicije osigurale bi brži oporavak i ubrzale povratak regije između triju mora kao značajnog pomagača gospodarskog rasta Europe.
Cilj sastanka na vrhu i poslovnog foruma koji će se održati ove jeseni je razraditi ciljeve i usmjeriti aktivnosti inicijative u razvoju. Zbog toga je, osim prometnih i energetskih pitanja, poseban dio posvećen prednostima Republike Estonije u području digitalizacije i pametne povezanosti. Radujemo se što ćemo čuti mišljenje Republike Hrvatske, kao suosnivača inicijative, o tome kako Hrvatska može doprinijeti, ali i iskoristiti bolju povezanost između zemalja regije u području prometa, energije i digitalne tehnologije na predstojećem sastanku na vrhu u Talinu.