Annegret Kramp-Karrenbauer odgovorila Macronu: Jača Europa, ali bez podjele dugova i zajedničke minimalne plaće

“Glavni cilj mora biti da naša Europa postane snažnija. Moramo osigurati temelje za europski prosperitet”.
Annegret Kramp-Karrenbauer, predsjednica CDU-a, održala je tradicionalni politički govor na Pepelnicu
 Fabrizio Bensch / REUTERS

Ovim riječima počinje odgovor Berlina na prijedlog koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio u svom tekstu “Europska renesansa” objavljenom u 28 članica EU. Ne vlade, jasno, jer ona je odgovorila, kako smo objavili, preko glasnogovornika kako “pozdravlja svaku ideju za bolju Europu”. Dakle, kancelarka Angela Merkel je odabrala distancirati se od Macrona. Ali se zato u tekstu u tjedniku Welt am Sonntag oglasila Annegret Kramp-Karrenbauer, predsjednica Kršćansko demokratske unije (CDU), čija je članica i Merkel. I tako se počela pripremati za poziciju kancelarke.

AKK (kako ju vole zvati novinari po akronimu njezinog imena i prezimena) je oštra: “Europski centralizam, europski etatizam, kolektivizacija dugova, europeizacija socijalnog sustava i minimalna plaća predstavljaju pogrešan put”. I tako je odbacila većinu prijedloga, izuzetno pozitivnih, koje je Macron iznio. Preciznije, sve što izlazi iz prostora jedinstvenog tržišta. CDU je i ranije bio snažni protivnik bilo kakve ideje jamstva za dugove na razini eurozone. Kad je u jeku financijske krize predloženo da se uvedu europske obveznice kako bi se zemljama u financijskim problemima olakšalo suočavanje s teškoćama, Berlin je bio čvrsto protiv (to je bilo doba kad su koaliciju činili CDU i liberali, FDP). AKK smatra da se Europa mora čvrsto držati sustava supsidijarnosti, individualne odgovornosti i s tim povezanih obveza.

Unutarnje bankarsko tržište

No, čelnica CDU-a smatra da bi trebalo formirati “zajedničko unutarnje bankarsko tržište” kako bi se jamčilo da europski biznis ima osigurano financiranje u EU. Dakle, da se izbjegne ovisnost o globalnom (čitaj američkom) financijskom tržištu i sukladno tome američkim uvjetima koji vladaju na tom tržištu: tako su se europski poslovni subjekti morali povući iz Irana pod prijetnjom američkih sankcija iako Europa smatra da ne postoje razlozi da takve mjere Teheranu.

Prema dijelovima teksta, naslovljenog “Europa richtig machen“ (Ispravno upravljana Europa), koji su objavljeni u subotu navečer, AKK ističe da bi trebalo formirati zajednički inovacijski proračun EU koji bi financirao nove tehnologije. U bloku bi trebalo zatvoriti sve rupe u poreznim sustavima i uvesti digitalni porez prema modelu koji je predložila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) - ista ona koja ne prima Hrvatsku u svoje članstvo. Francuska je ovog tjedna, nakon što je propala ideja zajedničkog poreznog modela na razini EU, najavila svoj zakon usmjeren na tehnološke gigante Facebook, Google, Amazon i Apple.

Kad je riječ o migracijama, AKK je pozvala na reformu politike na razini EU (plan je propao upravo ovog tjedna) naglašavajući da se migracijom treba suočiti na njezinom izvoru, da je potrebno čuvati vanjske granice Europe i na njima definirati koji je razlog ulaska u EU: zahtjev za azilom, izbjeglički status ili nešto drugo. I poziva na solidarnost svih članica u borbi protiv razloga migracija, zaštite granica i prihvaćanja izbjeglica. “Što više članica uradi na jednom području to su manje njezine obveze na drugom”, navodi AKK. Poruka upućena protivnicima zajedničke migrantske politike, Mađarskoj i Poljskoj prije svega: ne želite izbjeglice, u redu, ali onda se jače angažirajte na izvoru migracija i zaštiti granica (ali ne žilet žicom). Složila se s idejom da se Schengen kompletira.

Naglasila je kako nisu sve “struje nauka islama kompatibilne s europskim idejama otvorenog društva” i zato je nužno da Europa uspostavi sustava u kojima će sama “obučavati svoje imame i učitelje islama u tom duhu”.

EU kao članica Vijeća Sigurnosti

I završno, potvrda da spor koji je izgledao izglađen potpisivanjem Aachenskog sporazuma ovog siječnja nije riješen. AKK smatra da bi u budućnosti “EU trebala imati stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a”. To je pozicija koju sada ima Francuska. Njemačka nikako da dočeka reformu tog sustava pa stoga raste pritisak na Pariz da svoje mjesto pretvori u europsko. Što će teško proći i o čemu Macron nije govorio. No, AKK se u potpunosti slaže s Macronovom idejom Europskog sigurnosnog vijeća u kojem bi sudjelovala i Ujedinjena Kraljevina nakon izlaska iz EU. “Svi bismo trebali odlučivati o pozicijama kad je riječ o zajedničkoj vanjskoj politici i organizirati zajedničke akcije na sigurnosnom planu”.

Dodatni je udarac Francuskoj zahtjeve Annegret Kramp-Karrenbauer da se ukine zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu i da se održava samo u Bruxellesu.

Iako ovaj tekst nije stav vlade - socijaldemokrati (SPD) su pozitivnije reagirali na Macronov prijedlog - on potvrđuje da su odnosi Pariza i Berlina i dalje narušeni. Vizije razvoja Europe su različite, Macronov entuzijazam ne nailazi na odaziv u CDU koji je i dalje najveća njemačka i europska stranka. Sasvim je jasno da će ovaj tekst imati izravan utjecaj na moguće formiranje koalicije na europskoj razini između Macronove stranke LREM i Europske pučke stranke, što je najavio kandidat EPP-a za predsjednika Europske komisije Manfred Weber.

No, još se jednom potvrđuje vrijednost i važnost Macronovog istupa: reakcija AKK je dokaz koliko je potrebna otvorena rasprava o budućnosti Europe, posebno pred Europske izbore na kojima se očekuje veliki uspjeh populističkih i nacionalističkih, primarno radikalno desnih stranaka, koje zasipaju javnost frazama o promjene Europe iznutra. Jasno, bez sadržaja. Macron i Annegret Kramp-Karenbauer su im se suprostavili kvalitetnim sadržajem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 01:41