Krajem siječnja britanski premijer Boris Johnson objavio je da će se kineskom Huaweiju omogućiti ograničeni pristup budućem razvoju britanske 5G mreže. “Dobavljači visokog rizika” bit će isključeni iz osjetljive jezgre mreže, a postojat će i 35-postotno ograničenje njihove uključenosti u dijelove koji nisu toliko bitni. Ova je odluka jako razljutila američkog predsjednika Donalda Trumpa koji se silno trudi natjerati zemlje saveznice da ne prihvate da Huawei sudjeluje u uspostavljanju budućeg globalnog nervnog sustava, mreže 5 generacije. Zastupnici kluba CDU/CSU, njemačkih demokršćana spremni su podržati strateški dokument koji ne bi zabranio Huaweiju da sudjeluje u 5G mreži.
Zašto je to važno?
5G mreža je doslovce pred nama, nije više neka daleka budućnost. Ubrzo ćemo živjeti u “internetu stvari” koji će, kao i svaka dobra stvar, imati i svoju tamnu stranu. Koja se krije u vječnom pitanju: tko će kontrolirati mrežu? Ovih je dana u javnost konačno prodrla vijest kako je CIA preko aparata iz svoje švicarske tvrtke desetljećima prisluškivala sve koji su kupovali najbolje, iz neutralne Švicarske. Tko će postaviti 5G taj će imati i mogućnost da ga nadzire, jednostavno. Zato to nije primarno tehnološko pitanje kao što su bile dosadašnje generacije mreža. Sada je to prije svega geostrateško pitanje. U stoljeću čiji je ključni strategem odnos SAD-a i Kine.
Što je šira slika?
Za razliku od dosadašnjih tehnoloških ratova s geostrateškim karakteristikama u prvom planu nisu države. Sada su to moćne privatne tehnološke kompanije koje razvijaju sustav. U ovom trenutku svijet ima tri tvrtke koje se tim poslom mogu ozbiljno baviti: već spomenuti Huawei, finska Nokia i švedski Ericsson. Nema niti jedne američke tvrtke. Pa je američki ministar pravosuđa William Barr u svom nedavnom govoru upozorio: “Lako je reći našim saveznicima da ne uzmu Huawei, ali koju tvrtku onda da uzmu?” Jer, nema američke. Barr ima i na to odgovor. Predlaže da SAD preuzme kontrolni paket u vlasništvu dvije europske, nordijske tvrtke. I u tome ima logike: taj bi potez sadašnju situaciju, u kojoj Huawei ima disproporcionalnu prednost jer iza njega stoji kineska država koja daje sve što treba, doveo u izjednačene uvjete konkurencije. I europski bi proizvođači imali dodatnu potporu - Barr kaže da bi se to moglo napraviti i konzorcijem tvrtki, a u cijelom projektu ima mjesta i za europske države i tvrtke. Ali, tu je sada jedan relativno banalan, ali izuzetno važan razlog: trenutna pravila EU ne dopuštaju takav model grupiranja. Danska “čelična lady” Margrethe Vestager odbacila je ideju da se spoje francuski Alstom i njemački Siemens. Ovako nešto ne bi prošlo. No, i u EU se stvari mijenjaju, četiri ministra ekonomije (Njemačka, Francuska, Poljska, Italija) traže nova pravila igre. Jer, situacija se izuzetno brzo mijenja, Kina navire kao plima i nešto poput Barrovog prijedloga bi stvarno imalo smisla, ali po mogućnosti bez američkog vlasničkog udjela. Francuska je na tom putu: neće odbaciti Huawei, ali će prioritetnu ulogu dati Nokiji i Ericssonu. EU bi tako dobila stratešku sigurnost i globalnu konkurentnost koja bi SAD natjerala na bliskije odnose. Pa se ne bi u Bruxellesu svi tako lako zaledili od straha kad Trump s druge strane Atlantika zaviče “sankcije”. Jesam li naveo da bi internet stvari i njegova inačica industrijski internet na platformi koju pruža 5G mreža do 2025. godine mogao kreirati nove ekonomske opcije čija se vrijednost procjenjuje na 23 bilijuna (tisuća milijardi) dolara?
Geopolitika se mijenja kao što se mijenja i svijet. Nuklearne bojeve glave i dalje su važan element strateške premoći, ali nafta to više nije. Kao što dolar i dalje suvereno vlada svjetskim financijama (zbog čega je jačanje eura imperativ za EU, ali će se na tom polju kasniti zbog trenutnog političkog kaosa u Njemačkoj) tako će globalna moć barem do 2035. godine biti u rukama kontrolora 5G mreže.
Stvarno nije bitno koliko papa ima divizija, ali bit će bitno koliki udjel ima u tvrtki koja upravlja globalnim telekomunikacijama.
CHICAGO
Momci su shvatili i rekli: dajte i djevojkama isto toliko novca
Razlika u plaći između muškaraca i žena, jednako obrazovanih i obučenih za isti postao, ide u korist navodno jačeg spola. I tako će biti još barem ohoho godina. Osim na Islandu. Ali, ima muškaraca koji se usude priznati i javno reći: “Žene su jednako kvalitetne kao i mi, platite ih jednako”.
Zašto je to važno?
Na ovom mjestu redovito hvalim američku žensku nogometnu reprezentaciju (go, Megan Rapinoe) ne samo zato jer su Trumpu rekle što ga ide. I one su među prvima digle glas da bi morale biti plaćene kao svoji muški kolege. Što je dodatno naglašeno nakon što su postale svjetske prvakinje. Pa su nogometaši napisali priopćenje, bolje rečeno novelu od 1900 riječi u kojem su pozvali da se nogometašicama daju novi ugovori i povećaju plaće. I pozvali sponzore da ih podrže. Momci, svaka čast.
Što je šira slika?
Europski parlament je premoćno (463 glasova za, 108 protiv i 50 suzdržanih) usvojio rezoluciju kojom od Europskog Vijeća traže da osigura jedinstveno stajalište EU-a i djeluje u borbi protiv svih koji nastoje onemogućiti rodnu ravnopravnosti, kao i svih mjera kojima se ugrožavaju prava žena. Zastupnice i zastupnici traže i smanjenje razlika u plaćama (16 %) i mirovinama (37 %) među spolovima. I sada nešto važno i za političku borbu u HDZ-u: Kako bi se pojačala zaštita žena, EU bi trebala hitno dovršiti ratifikaciju Istanbulske konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Toliko o tome, bivši ministre vanjskih poslova Miro Kovač.
Megan Rapinoe u jednoj od karakterističnih akcija
Atena
Grčka prodaje obveznice po niskim cijenama, a Rusija kupuje Sberbank
Europsko gospodarstvo ravnomjerno će rasti u 2020. i 2021. godini zahvaljujući domaćoj potražnji, procijenila je Europska komisija u četvrtak, izdvajajući među novim rizicima epidemiju koronavirusa i društvene nemire. Ravnomjeran rast europskog gospodarstva u iduće dvije godine bit će oslonjen na nastavljeno otvaranje novih radnih mjesta, snažan rast plaća i mješavinu poticajnih mjera, smatraju u Komisiji.
Zašto je to važno?
Uz te vijesti ide bitno senzacionalnija: grčke su se obveznice u četvrtak prodavale s prinosom manjim od 1%, preciznije 0,94%. I postale su “vruća” roba za trgovce, najbolji papiri za ulaganje kako prenosi Bloomberg. Dovoljno se sjetiti da je prije pet godina prinos na grčke obveznice bio 30%. Spread između grčke i njemačke desetogodišnje obveznice je pao na svega 133 postotnih bodova. Bloomberg zaključuje da je kriza konačno gotova. Ali nije pretjerano optimističan jer ističe da je i ovaj rezultat grčkih obveznica izravna posljedica stanja u kojem vladaju negativne kamate pa se kupuje sve što donosi bilo kakvu zaradu.
Što je šira slika?
Dok se s jedne strane tržište ipak smiruje, s druge strane politika izaziva probleme. Ruska središnja banka prodaje svoj kontrolni udjel u Sberbanku i to - ruskom ministarstvu financija koje će kupiti 50% udjela plus jedna dionica “po tržišnoj cijeni”, ne precizirajući iznos ni rokove transakcije. Razlog za to je, piše Financial Times, da se ostvari snažnija kontrola nad najvećom ruskom bankom kako bi se osiguralo da ona financira obećanja predsjednika Vladimira Putina o povećanju životnog standarda. Realizacija tih obećanja stajat će u sljedeće tri godine oko 30 milijardi dolara, kazao je na sjednici vlade prema službenom transkriptu ministar Anton Siluanov, navodi dpa, a prenosi Hina. Ministarstvo će novac za kupnju većinskog udjela u Sberbanku namaknuti iz državnog stabilizacijskog fonda u koji se slijevaju prihodi od prodaje nafte. Taj fond do sada Moskva nije dirala.
Sberbank je i vlasnik Fortenova grupe.
Atenska Akropola pod punim mjesecom
Mogadišu
U strahu od koronavirusa nismo zamijetili skakvce
“Jer ako ne pustiš moga naroda, sutra ću navesti skakavce na tvoju zemlju. Tako će prekriti površinu da se zemlja od njih neće vidjeti. Pojest će ono što vam je iza tuče ostalo”; (Izlazak 10, 4-6). Tako je Mojsije pričao faraonu. Ovo je biblijska priča koja se ponavlja nešto južnije, na prostoru od Etiopije do Tanzanije. Stručnjaci navode da je riječ o najstrašnijoj pošasti u proteklih 70 godina. Šire se iz Somalije, iz pokrajine Puntland čiji je južni dio pod kontrolom terorističkih i kriminalnih skupina. Pa ondje skakavci mirno rastu, a kad ih se nakupilo dovoljno krenuli su po hranu.
Zašto je to važno?
Riječ je o dijelu Afrike koji je i dalje nestabilan, koji je pretrpio tri sušne godine i gdje stanje s hranom nije baš najbolje. Skakavci, kako lijepo kaže Mojsije, pojedu sve što je preostalo. Nakon suše. Kako navode stručnjaci, jato skakavaca koje pokrije kilometar kvadratni u stanju je pojesti hrane u jednom danu kao i 35.000 ljudi.
Što je šira slika?
I ovaj je slučaj posljedica klimatskih promjena jer su neočekivano obilne kiše stvorile savršene uvjete za njihovo razmnožavanje. Priroda nije kriva što smo stvorili preduvjete da ih se pojavi tolik broj pa ih niti ne kani zaustavljati. UN-ova agencija za hranu (FAO) se ozbiljno primila posla. Ako ih se na zaustavi mogli bi se proširiti na sjever do Južnog Sudana. Tanzanija s tri zrakoplova zaprašuje pesticidima prostore na kojima su primjećeni skakavci, a Uganda je mobilizirala nekoliko tisuća vojnika i koristi besposadne letjelice. Problem je što, navode stručnjaci, ne znaju koliko visoko i koliko brzo skakavci mogu letjeti.
Ukratko, oko 19 milijuna ljudi moglo bi ostati gladno. Pri čemu nije isključeno da se pošast nastavi. Posljednja, bitno manja, trajala je od 2003. do 2005. godine.
Jato skakavaca u letu
Svijet
Otela nam umjetna inteligencija i pornografiju
U jednoj od klasičnih SF priča jedan od likova strada nakon što se otišao opustiti u “sobu za odmor”. Gdje usluge pružaju virtualne djevojke koje stvaraju stvarni događaj. Njegov prijatelj shvati što je tomu razlog: nesretnikova djevojka posudila je svoje tijelo kao obrazac i cijeli se svemir seksao s njom.
Zašto je to važno?
“Pornografija je često poticala tehnološke inovacije”, navodi The Guardian. I u toj su domeni prvo krenuli u stvaranje nepostojećih likova, preciznije lica muškaraca i žena koja su proizvod algoritma i znanja stručnjaka za obradu fotografija.
Što je šira slika?
Umjetna inteligencija stvara mogućnost eksperimentiranja s inovativnim sadržajima u vremenu kada besplatne snimke ugrožavaju nekada profitabilni biznis. Kreiranje ekstremnog sadržaja koji je popularan među publikom postaje lakše, a u isto vrijeme glumci će biti pošteđeni maltretiranja i nedostojnih scena. Ipak, sadržaj u kojem sudjeluju nepostojeći ljudi donosi mnoštvo etičkih dilema, piše Guardian. Prije svega postoji rizik da će se ljubitelj ekstremnog sadržaja upustiti u natjecanje s nepostojećim junacima filmova. A tu bi onda moglo stradati mentalno i tjelesno zdravlje osobe.
Glumci koje kreira umjetna inteligencija prijete preuzeti posao poznatim zvijezdama