Radikalno desni AfD nije uspio: CDU je sačuvao vlast u Saskoj, SPD u Brandeburgu, ali AfD je u obje savezne države drugi po snazi

Autor:

01.09.2019.

Alternative for Germany (AfD) party leader Joerg Meuthen, AfD's deputy leader Beatrix von Storch and AfD's top candidate for the Saxony election Joerg Urban react after the announcement of first exit polls for the Saxony state election in Dresden, Germany, September 1, 2019. REUTERS/Wolfgang Rattay
Wolfgang Rattay / REUTERS

Opravdano slavlje u taboru radikalno desne Alternative za Njemačku

Birači su se ipak odlučili za stabilnost i dosadašnje stanje u saveznim državama.

Procjene za Sasku (ARD):

 

CDU je bio najjača stranka i to je ostao: u 22.00 sata je imao 32,4 posto glasova (2014. je bilo 39,4 posto - minus 7 posto).

AfD je drugi s 27,9% (2014: 9,7% - plus 18,2 posto)

Die Linke: 10,3% (2014: 18,9% - minus 8,6 posto)

Zeleni: 8,4% (2014: 5,7% - plus 2,7 posto)

SPD: 7,7% (2014: 12,4% - minus 4,7 posto)

ard.de / ard.de
 

 

Procjene za Brandenburg:

 

SPD je ostao najjači: 26,2 posto  (2014: 31.9% - minus 5,7 posto)

AfD je drugi 23.5% (2014: 12.2% - plus 11,3 posto)

CDU 15.6% (2014: 23 % - minus 7,4 posto)

Zeleni: 10,8% (2014: 6.2% - plus 4,6 posto)

Die Linke 10,7% (2014: 18.6% - minus 7,9 posto)

 

ard.de / ard.de
 

 

Interes za izbore je bio vrlo visok: u Saskoj je na izbore išalo 65% upisanih birača (2014: 49 percent), a u Brandenburgu 60.5% (2014: 47.9%). 

Njemački su birači i na istoku izabrali stabilnost: AfD ni u jednoj od saveznih država neće biti u poziciji da kao izborni pobjednik pokušava složiti vlast. Što ne bi ni uspio jer niti jedna stranka s njim ne želi ući u koaliciju. Ali, u slučaju da je pobijedio sasvim je jasno da bi dio birača očekivao da im se to omogući. No, izbori su pokazali ono što je već dulje jasno: AfD se uspio snažno profilirati na istoku Njemačke kao druga politička snaga. Ako gledamo obje savezne države gotovo je izjednačen s CDU-om. Jer, SPD je u Saskoj tek četvrti po snazi. Nezadovoljni stanovnici Istočne Njemačke potražili su utočište pod skutima ozbiljnih ksenofoba, političara sa stavovima koji podsjećaju na nacizam i koji više od svega mrze Angelu Merkel. A takvih ima oko četvrtina u svakoj od ove dvije savezne države.

U svemu tome ima i jedna dobra vijest. Očito je da je AfD većinu novih birača dobio u krugu nezadovoljnih djelovanjem radikalno lijeve stranke Die Linke (Ljevica, neki ih u Njemačkoj nazivaju komunistima). Što pokazuje da postoji jedan protestni dio biračkog tijela od nekih 15% koji je daleko od bilo kakve ideološke potke: riječ je o frustriranoj skupini istočnonjemačkog društva koja se smatra izdanom i glas će dati bilo kome tko im ponudi odmazdu, osvetu, iako samo simboličnu. Takav nas trend ne treba čuditi: u Hrvatskoj je to skupina koja glasa za Živi zid, pa zatim za Mislava Kolakušića.

Zeleni su se uspjeli potvrditi kao respektabilna politička snaga i na istoku i to je izuzetno važan rezultat ovih izbora. Gotovo da su udvostručili svoj raniji rezultat i sada su s oko 10 posto podrške važan akter. Što će biti izuzetno važno na saveznim izborima za dvije godine kada će se i u tim saveznim državama skupljati važni bodovi. A i na Istoku neomiljeni liberali su došli na sam rub ulaska u oba parlamenta. Iako nisu uspjeli ući i to je pokazatelj da i u bivšem DDR-u nastaje srednja klasa.

Konačno, izborni će pobjednici imati dovoljno prostora za slaganje koalicije jer i CDU i SPD mogu birati sve stranke: ni Die Linke više nije naprihvatljiva opcija. Dok će se AfD smatrati izbornim pobjednikom (s punim pravom jer je ostvario najveći porast podrške birača). Što ima jednu lošu posljedicu: naime, vodstvo stranke s Istoka je tvrdilo da treba biti što radikalniji, dok na Zapadu zagovaraju civiliziranost. U očekivanom srazu tih dviju politika nije isključeno da radikali dodatno ojačaju. To će se posebno vidjeti za dva mjesece na izborima u Thuringiji iz koje je Bjoren Hoecke, jedan od najradikalnijiih (spomenik žrtvama holokausta u Berlinu smatra "nacionalnom sramotom"): ako on slučajno pobijedi to će biti znak dodatnog skretanja u radikalizam. Što bi se stranci moglo obiti o glavu na Zapadu gdje birači nisu skloni takvim eksperimentima.

Konačno, ovakav ishod osigurava miran nastavak "velike koalicije" CDU-a i SPD-a na nacionalnoj razini. Iduća je godina za Njemačku posebno važna zbog europski pitanja (o čemu smo pisali na Euractiv.hr), ali i borbe protiv moguće recesije. Stabilna je vlada važan preduvjet za uspjeh.

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version