.jpg)
Štoviše, torijevci takav rezultat nisu ostvarili od doba Margaret Thatcher. S dijametralno suprotne strane – Laburisti Jeremyja Corbyna kojima se pobjeda proteklih mjeseci gotovo nudila na dlanu, a koji su ostvarili najlošiji rezultat od Drugog svjetskog rata i ere Winstona Churchilla.
Donosimo pet najvažnijih zaključaka najvažnijih izbora u modernoj povijesti Ujedinjene Kraljevine.
1. Nevjerojatan poraz Laburista
Izborni ciklus kojeg su mediji prozvali 'izborima za začepiti nos', specifični su po taktičkom glasanju. Naime, zbog izbornog sustava relativnog pobjednika, prema kojem u Donji dom idu samo oni kandidati koji su u svojim izbornim jedinicama osvojili najveći broj glasova, brojni su građani taktički birali manje od dva zla. Po svemu sudeći, većina od desetak milijuna Britanaca koji su jučer izašli na izbore Borisa Johnsona smatra manjim zlom od čelnika Laburista Jeremyja Corbyna.
Laburistima se proteklih godina na dlanu nudio ključ Downing streeta 10. Parlament je bio neviđeno razjedinjen, Sporazum o Brexitu Therese May tri put je odbijen u Donjem domu, zbog čega je liderica torijevaca morala podnijeti ostavku i stranku prepustiti jednom od najkontroverznijih političara moderne povijesti Velike Britanije. Boris Johnson je u samo nekoliko mjeseci šokirao javnost najavivši prorogaciju parlamenta u ključnome trenutku, zbog koje je popularnost torijevaca bila u slobodnom padu. Opoziciji se na dlanu poklonio recept za preuzimanje vlasti.
No, ne samo da Laburisti to nisu uspjeli iskoristiti, već su ostvarili i povijesno loš rezultat usporediv jedino s onim uoči Drugog svjetskog rata. Jeremy Corbyn će narednih dana, gotovo sigurno, biti prisiljen podnijeti ostavku zbog propuštene prilike. Međutim, Laburisti će narednih dana morati pronaći odgovor na pitanje 'Kako i s kim dalje?'. Ovi su izbori na vrlo jasan način dokazali da prijedlozi radikalne reforme gospodarstva, de facto nacionalizacija svih ključnih industrijskih grana, ne rezonira najbolje među građanima pete ekonomije svijeta. No, hoće li Laburisti pronaći hrabrosti za vraćanje stranke prema lijevome centru?
2. Boris Johnson novi Winston Churchill?
Nakon što je sredinom srpnja, prije manje od šest mjeseci, Boris Johnson preuzeo kormilo Konzervativne stranke, svijet ga je u nevjerici počeo uspoređivati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. U prilog su im, doduše, išli uistinu brojni gafovi nekadašnjeg gradonačelnika britanske prijestolnice i ministra vanjskih poslova. No, nakon što je od kraljice Elizabete II dobio mandat za sastavljanje vlade, Johnson je u manje od dva sata rekonstruirao kabinet svoje prethodnice što je pokazalo svojevrsnu inicijativu, viziju i odlučnost. Narednih se mjeseci služio prljavim proceduralnim trikovima kojima je unazadio povjerenje u institucije jedne od najstarijih demokracija na svijetu zbog čega je izgubio radnu većinu u Donjem domu.
Povijest će pokazati kako je isti taj čelnik samo nekoliko tjedana kasnije ostvario rezultat koji Konzervativna stranka nije vidjela posljednjih 30 godina.
Tijekom kratke, ali vrlo turbulentne kampanje, Boris se uspio oduprijeti brojnim gafovima za koje su kritičari vjerovali da bi ga mogli koštati pobjede. Odradio je naprosto brilijantan PR, nasmijavši čak i najoštrije protivnike spotom koji neodoljivo podsjeća na popularni britanski film 'Zapravo ljubav'. Zahvaljujući većini koju je dobio na ovim izborima, Boris će narednih pet godina moći neometano vladati i usvajati obećane zakonske prijedloge. No, još uvijek ni najvrsnijim poznavateljima britanske politike nije moguće dokučiti je li njegov uspjeh nevjerojatna slučajnost koju vodeći blefer može zahvaliti asovima u rukavu, ili pomno taktiziran plan Winstona Churchilla našeg doba.
3. Što to znači za Brexit?
Zahvaljujući uvjerljivoj većini koju je osvojio na sinoćnjim izborima, Boris ima dovoljno ruku u Donjem domu parlamenta da kroz narednih tjedana usvoji novi Sporazum o Brexitu i izbjegne napuštanje EU bez sporazuma. Njime bi Ujedinjena Kraljevina uistinu izašla iz EU 31. siječnja 2020. godine; tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.
No, to je tek prvi čin drame koja će se igrati narednih mjeseci. Naime, nakon službenog napuštanja EU slijede pravi trgovinski pregovori između Londona i Bruxellesa (vjerojatno istovremeno s Londonom i Washingtonom) kojima će se definirati budućnost njihovih bilateralnih odnosa. U toj će priči ključnu ulogu imati i Republika Hrvatska.
Iako još uvijek nije moguće sa sigurnošću predvidjeti kako će pregovori izgledati te u kojoj će se mjeri izlazak iz EU (pa čak i onaj uređeni) odraziti na britansko gospodarstvo, novi sastav parlamenta bitno pojednostavljuje situaciju zato što postoji većina koja je spremna usvojiti neki zakonski prijedlog.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?