U četvrtak je održana druga sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
“SDP načelno podržava taj veliki projekt, ali Hrvatska u ovom trenutku nije spremna. Vidim da se jutros s tim složio i ministar Marić koji je rekao da nećemo srljati u europsku monetarnu uniju. Za to imamo puno razloga, osim činjenice da europska monetarna uniju donosi korist izbjegavanja valutnog rizika, da se može očekivati daljnji pad kamatnih stopa, smanjuju se transakcijski troškovi. S druge strane, postavlja se pitanje je li hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku toliko stabilno da bi u nekim mogućim budućim krizama šteta po gospodarstvo od te kriza bila manja zato što jesmo ili zato što nismo u eurozoni“, ocijenio je Branko Grčić.
Činjenice: Uglavnom točno
Hrvatska mora provesti brojne reforme kako bi bila spremna za ulazak u eurozonu. Na tom putu može računati na pomoć Europske komisije kako je objavio Euractiv.hr
GLAS-ova Anka Mrak Taritaš istaknula je da Amsterdamska koalicija podržava opredjeljenje koje smo iskazali ulaskom u Europsku uniju da jednom uđemo i u eurozonu. “No, to nije samo zamjena kuna eurima nego dugi proces. Hrvatska mora biti spremna i fiskalno konsolidirana za ulazak u eurozonu. Kada uđemo, cijelo vrijeme ćemo biti kontrolirani da ne trošimo više nego što zarađujemo i to je interes bilo koje suvisle države. Jesmo li na zadovoljavajućoj razini, to treba vidjeti s HNB-om, koji tvrdi da jesmo, ali trebamo zaslužiti ući u eurozonu i to nam treba biti interes. Također, ima puno neznanja, oni koji su protiv plaše građane. Ne treba ih plašiti nego vidjeti iskustva drugih zemalja koje se ušle u eurozonu i mijenjali svoju valutu za euro, inflacija im je bila između 0,2 i 0,4 posto, a cijene su bile povećane ispod jedan posto. Zadaća je educirati građane da budu svjesni što to znači jer to znači prvo obavezu države da bude spremna", smatra Mrak Taritaš.
Činjenice: Posve točno
Božo Petrov iz Mosta tvrdi da "Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za uvođenje eura, i to će reći gotovo svaki građanin i Republici Hrvatskoj. Bez obzira na to što to Vlada zna, oni srljaju, trče pred rudo i lome preko koljena jer znaju da građani to ne podržavaju i da samo vanjske okolnosti utječu na nekakav način da to pokušaju napraviti. Ako Vlada ustraje i nastavi srljati, suočit će se s referendumom o euru“, zaključio je Petrov.
Činjenice: Uglavnom netočno
Hrvatska u ovom trenutku stvarno nije spremna za uvođenje eura, ali to nitko ni ne planira: najraniji je rok 2023. godina.
Odgovor Anke Mrak Taritaš: "Što se tiče referenduma koji Most najavljuje, kada smo imali referendum o ulasku u EU, tada smo pristali na ulazak u sve ono što EU znači, odnosno, Schengen i eurozonu. Svaki novi referendum unosi zabunu među građane. Treba pokazati realno stanje i realne podatke jer je neznanje veliki problem i ne treba građane plašiti uvođenjem eura i rastom cijena. Mi ionako već sada sve preračunavamo u eure, a oni koji misle da je euro bauk, plaše građane i trebaju snositi odgovornost”.
“Možda zato što je netko dobio zadatak iz Bruxellesa da uvede euro bez obzira na to što će Hrvati na kraju plaćati tu cijenu, ide se lomiti preko koljena. Mi to jednostavno ne smijemo dopustiti ako želimo budućnost za Hrvatsku i ako ne želimo duplo više blokiranih i duplo slabije gospodarstvo. Hrvatska u ovom trenutku ne smije uvesti euro“, izjavio je Božo Petrov.
Činjenice: Potpuno netočno
Ne postoji zadatak iz Bruxellesa, kako je lijepo objasnila Mrak Taritaš. To je obveza koju su preuzele sve nove članice. Od starih je izuzeće dobila samo Danska.
Svi podaci iz zemalja koje su ušle u eurozonu od 2004. godine potvrđuju da nije došlo do drastičnog povećanja cijena.
Ako je proces ulaska u eurozonu predviđen kroz četiri godine tada to nikako nije “lomljenje preko koljena”.
Hrvatska je visoko eurizirana još od 1994. godine: tada je tečaj kune vezan uz njemačku marku, a zatim je na njezino mjesto došao euro. Uvođenje eura ni na koji način neće otežati položaj blokiranih niti povećati njihov broj jer neće doći do povećanja kamata - iskustva govore da nakon uvođenja eura dolazi do pada kamatnih stopa.
Euro kao valuta dodatni je poticaj investitorima jer je potvrda otpornosti gospodarstva, a nestaju i tečajni troškovi. Iz navedenog se nikako ne može zaključiti da bi gospodarstvo postalo duplo slabije - iskustva Slovenije i Baltičkih država to opovrgavaju i potvrđuju da euro jača lokalnu ekonomiju.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?