Održiva agrikultura

Konferencija Euractiva: "Potrebna je ‘mala revolucija‘ u tome kako proizvodimo i trošimo hranu"

Konferencija Euractiva pokušala je doći do odgovora zašto poljoprivrednici pružaju otpor prema održivoj poljoprivredi?
Ilustracija: Održiva poljoprivreda
 Jonathan Raa

Kako proizvoditi ekološke proizvode i biti konkurentan na tržištu? Što predviđa Europski zeleni plan? Zašto su poljoprivrednici skeptični oko prijedloga Europske unije o održivoj poljoprivredi? Kako ostvariti ambiciozne ciljeve Unije na zadovoljstvo sviju?

Ovo su samo neka od pitanja na koja su odgovore dali panelisti online konferencije "Skepticizam oko povezanosti poljoprivrede i okoliša u Hrvatskoj" održane 19. svibnja, a koju su organizirali portal Euractiv.hr u suradnji s Odborom za poljoprivredu i ruralni razvoj Europse komisije.

Pogledajte video

Na samom početku, eurozastupnica i izvjestiteljica Grupe socijalista i demokrata za strategiju "Od polja do stola" Biljana Borzan istaknula je kako je spomenuta strategija jedna od ključnih mjera u okviru Europskog zelenog plana:

"Radi se o jednoj maloj revoluciji o tome kako proizvodimo i trošimo hranu. "Od polja do stola" se odvija u pravo vrijeme zato što je svijest građana o korištenju pesticida i antibiotika i krčenju šume danas na dovoljnoj razini da krenemo u promjene."

Glavni ciljevi strategije "Od polja do stola" do 2030. uključuju smanjenje pesticida za 50% i korištenje pesticida visokog rizika za 50%, smanjenje gubitaka hranjivih tvari za najmanje 50% te smanjenje korištenja gnojiva za najmanje 20%, smanjenje uporabe antibiotika u stočarstvu i akvakulturi za 50%, povećanje udjela poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom na najmanje 25% i smanjenje količine bačene hrane za 50%.

Borzan je istaknula kako je korona kriza pokazala koliko je Uniji potrebno da bude samodostatna u proizvodnji hrane i koliko je važno skratiti put kojim hrana dolazi od polja do stola.

"Hrana koja kraće putuje od polja do stola je zdravija, nutritivno korisnija, stvara manji ekološki trag i potiče lokalnu proizvodnju", rekla je Borzan.

Nastavno na to, dodala je kako trenutačno radi na zaštiti hrvatskih poljoprivrednika od vanjske konkurencije i trećih strana. Posebno je spomenula Sjedinjene Američke Države koje su bile nezadovoljne predloženim Europskim zelenim planom i strategijom "Od polja do stola".

image
Eurozastupnica Biljana Borzan tijekom konferencije Euractiva

"Razlog zašto je SAD negativno reagirao je samorazumljiv. Naime, svi novi europski standardi će otežati trgovinu poljoprivrednih proizvoda, odnosno plasman američkih proizvoda na europskom tržištu. Upravo radi toga, strategija mora uključiti trgovinske sporazume koje već postoje u EU", izjavila je Borzan.

Istaknula je kako je Hrvatska u samom vrhu Europske unije po pitanju ekološke proizvodnje, ali je zato potrošnja ekoloških proizvoda daleko ispod prosjeka.

Primjerice, tržište EU za ekološke proizvode vrijedi oko 30 milijardi eura, odnosno 60-ak eura po stanovnika. Usporedbe radi, u Hrvatskoj se to tržište kreće oko 100 milijuna eura ili 23,6 eura po stanovniku.

"Razlog tomu je skupoća ekoloških namirnica i njihova premala dostupnost na policama u trgovinama. Povećanjem potrošnje imat ćemo šansu da se cijena ekoloških proizvoda smanji", rekla je Borzan.

Pet su glavnih razloga zašto su mnogi poljoprivrednici skeptični prema spomenutim europskim planovima, istaknuo je Željko Herner, privatni savjetnik za organsku poljoprivredu i kreator prvog nacrta agrookolišnih mjera u Programa ruralnog razvoja 2013-2020. te voditelj odjela ekološke poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede.

Prvi razlog je praksa korištenja kemijskih gnojiva. Dakle, navike se kod mnogih teško mijenjaju pa se ukorijenjene prakse češće odabiru od promjena.

Mnogi poljoprivrednici su skeptični prema učinkovitosti borbe protiv štetnika i korova, a slično tome smatraju da će smanjenjem korištenja mineralnih goriva doći do manjih prinosa.

Također, vjeruju da će uporaba novih proizvoda dovesti do većih troškova za već ionako opterećene poljoprivrednike.

Među čestom skepsom nalazi se i nepovjerljivost prema dostizanju ciljeva, a koja bi se mogla riješiti, smatra Herner, boljom komunikacijom s onima koji stvaraju strategije.

Osim toga, Herner smatra da se skepticizam može smanjiti većom informiranošću poljoprivrednika i adekvatnih agrobio inputa, jasnijim objašnjenjem ciljeva i svrha nametnih obveza, više javnih kampanji i podizanja svjesnosti, kao i s više kampanja u javnim medijima i na društvenim mrežama.

"Mišljenja sam da trebamo imati kvalitetnu strategiju koja neće biti prepisana iz Europe nego će biti izvorno hrvatska strategija. Tu strategiju moramo edukacijom prenijeti do poljoprivrednika i objasniti im zašto je važno da se primjenjuje. I naravno, moramo potporama podupirati poljoprivrednike da provode ove ambiciozne ciljeve", rekao je Herner.

Član izvršnog odbora udruge OPG-a Život, Robert Hadžić, složio se sa zastupnicom Borzan da je ljudska svijest danas na visokoj razini te da se nalazimo na samoj prekretnici.

Istaknuo je kako su dva moguća puta intenzivne proizvodnje - zakrčenost plastenika kakav je primjerice u Almeriji u Španjolskoj koji devastiraju krajolik i onaj u južnom Tirol u Italiji u kojem je nađen balans između prirode i intenzivne proizvodnje.

Na nama je da izaberemo kojim putem ćemo ići, odlučan je Hadžić.

"Poljoprivreda je tvornica pod vedrim nebom. Kad netko govori o inženjerstvu u poljoprivredi, meni se kosa na glavi diže. Radio sam u velikim proizvodnim procesima i drugačije je kad na proizvodni proces možete utjecati klikom na neki gumb softverskim rješenjima. U poljoprivredi to nije moguće. Znanost je definitivno ta koja će morati podržati trendove i smjerove u kojima Europa želi ići i pomoći poljoprivrednicima, ali definitivno mi nikada nećemo moći utjecati na poljoprivredu jer se radi o živom organizmu", upozorio je Hadžić.

Priroda danas osigurava pola svjetskog BDP-a, 40 bilijuna eura ovisi o njoj. Neodrživim načinom života doveli smo do toga da je populacija divljih vrsta smanjena za 60% u posljednjih 40 godina, milijun vrsta u opasnosti od izumiranja, a od stotina biljnih vrsta nekada, danas prehrana ovisi o svega nekoliko kultura.

"Ako nastavimo s ovako intenzivnom poljoprivredom i s intenzivnim iscrpljivanjem svih resursa spalit ćemo Zemlju i nestat ćemo prije 2050. godine. Jedini izlaz je vratiti prirodu u naše živote", rekao je Hadžić.

Inženjer biologije, voditelj Programa za očuvanje ptica u udruzi za zaštitu bioraznolikosti Biom i član BirdLife International, Dubravko Dender, smatra da je bioraznolikost u Hrvatskoj na visokom stupnju, ali da postoji još mnogo ciljeva koje je potrebno ispuniti.

"U Hrvatskoj se još uvijek u mnogim dijelovima napušta poljoprivredna proizvodnja i ruralna područja što dovodi do smanjenja bioraznolikosti. Primjerice, zapuštanjem ispaše na području Dalmacije i Istre došlo je do sukcesije, područja su se vratila u izvorniji oblik, i time automatski gubimo značaj dio bioraznolikosti koji je obitavao na tim staništima", rekao je Dender.

Slično kao i gospodin Hadžić, Dender smatra da se intenziviranje poljoprivrede mora popratiti s odgovarajućim mjerama koje će osigurati opstanak bioraznolikosti. Smatra da Hrvatska ima premali broj agroekoloških mjera, ali se nada da će se to promijeniti u sljedećem programskom razdoblju.

"Bioraznolikost može funkcionirati jedino i samo kroz dobru međusektorsku suradnju – šumarstvo, poljoprivredu, energetiku, lovstvo. Mislim da je ključan problem u Hrvatskoj nedostatak svijesti. Ljudi nisu svjesni da mi ne štitimo prirodu zbog ptica ili staništa nego zato da bi priroda bila na razini na kojoj se ona trenutačno nalazi", izjavio je Dender.

Josip Kraljičković, pročelnik odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije je na primjeru svoje županije pokazao da je moguće stvoriti sinergiju između poljoprivrede i okoliša.

Naime, Zagrebačka županija je prva hrvatska regija koja je odlučila postati 100% ekološka te će do 2030. godine u potpunosti usmjeriti poljoprivredne površine na ekološku proizvodnju.

Gospodin Kraljičković istaknuo je kako je Zagrebačka županija treća po broju stanovnika, osma po površini, imaju najveći broj poljoprivrednika u Hrvatskoj, a ukupno su drugi po broju mladih poljoprivrednika. Ono što je zanimljivo je da većinom imaju male poljoprivrednike - više od 58 posto ih obrađuje po tri hektara. Također, trenutačno je samo tri posto površine ekološka poljoprivreda , ali namjeravaju to brzo promijeniti kroz dva programa razvoja-akcijska plana čime će Zagrebačka županija do 2030. u potpunosti postati "zelena".

Pročelnik Kraljičković ističe kako su njihovi strateški ciljevi: 100 posto poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem, 100 posto ekohrane u vrtićima, školama i bolnicama te u svim restoranima i seoskom turizmu imati ekojelovnik.

Program Zagrebačke županije sastoji se od pet skupina mjera, ukupno 16 mjera i ukupne je vrijednosti od 300 milijuna kuna.

Slično kao i njegovi prethodni sugovornici, Kraljičković ističe važnost informiranja i edukacije, potpore proizvodnji, preradi i skladištenju, marketingu, poticanje stručno-znanstvenih istraživanja te važnost institucionalne i administrativne potpore.

"Ne smijemo se zadovoljiti s time da budemo prosječni, trebamo težiti tome da budemo rame uz rame ili ispred onih najboljih. Stoga je pravo vrijeme da Hrvatska stubokom zaokrene smjer razvoja poljoprivrede", zaključio je Kraljičković.

"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 04:55