StoryEditor ExternalStoryEditor Internal

Ptičja gripa u Hrvatskoj? Nakon Mađarske i Poljske uvode se mjere sigurnosti

Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata pojačala je kontrolu biosigurnosnih mjera na farmama na području Hrvatske koje drže perad, nakon što je istočna Europa zabilježila porast visoko patogene influence ptica H5N8 s više od 10 prijavljenih slučajeva u četiri zemlje EU-a, objavila je Hina.
Piše:
Euractiv.hr
Objavljeno: 21. siječanj 2020. 11:55
Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
 Bobby Yip / REUTERS

Slučajevi ptičje gripe zabilježeni su u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunskoj, priopćila je Veterinarska inspekcija.

Prvo izbijanje bolesti zabilježeno je u Poljskoj u populaciji purana. Prije otrpilike tri tjedna ptičja gripa je zahvatila farmu purana u Poljskoj kada je eutanizirano oko 40.000 tih životinja zbog zaraze, a u opasnosti je bilo oko 350.000 poljske peradi. Na mađarskoj farmi purana je eutanizirano oko 53.000 purana. Virus je potvrđen u gradu Acs na granici sa Slovačkom, a u krugu od 10 km provjerit će se sva ostala poljoprivredna gospodarstva i uvesti ograničenje prometa.

Veterinarska inspekcija je izvijestila da je 16. siječnja od Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede zaprimila službeni zahtjev za žurno postupanje.

Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane obavijestilo je mađarsko tijelo za veterinarstvo da je meso peradi koje potječe s farme zaražene visoko patogenom influencom ptica H5N8, te druge farme koja je u tom trenutku bila pod sumnjom na zarazu tim virusom, dopremljeno u sedam objekata u Hrvatskoj.

Veterinarska inspekcija navodi da je odmah po zaprimljenom zahtjevu provela nadzor kod subjekata u poslovanju s hranom u koje je prema dobivenim distribucijskim listama dopremljeno 5416 kilograma mesa peradi. Kod subjekata je zatečeno 864,5 kilograma mesa peradi koje je neškodljivo uklonjeno radi sprečavanja širenja bolesti na drugu perad i ptice.

Veterinarska inspekcija napominje da za taj podtip virusa dosad nije dokazano da uzrokuje bolest kod ljudi, već je zarazan za perad i druge ptice.

Soj ovog virusa je podvrsta visoko patogene ptičje gripe H5N8. Jako patogeni sojevi virusa dovode do visoke stope smrtnosti u većine vrsta peradi i ptica. Ova posebna vrsta ptičje gripe u Europu je stigla iz Južne Koreje 2014. godine, migracijom ptica. Poslije masovnog obolijevanja divljih pataka, gusaka i labudova virus se proširio i na domaće životinje kao što su pilići i purani. Ptičja gripa se lako širi među pticama, ali samo dvije podvrste H5N1 i H7N9 mogu inficirati ljude.

Veterinarska inspekcija iznjela je niz savjeta i mjera biosigurnosti za sprječavanje unosa virusa s divljih ptica na domaću perad.Preporuča se držanje peradi u zatvorenim nastambama, odnosno nastambama prekrivenim tkaninom ili krovom, držanje hranilica i pojilica u zatvorenim ili natkrivenim prostorima u kojima je spriječeno slijetanje divljih ptica i kontakti divljih ptica s hranom i vodom.

Pridržavanje mjera zabrane korištenja površinskih voda kojima imaju pristup divlje ptice ili vanjskih spremnika koji nisu zaštićeni od pristupa divljih ptica moguće je bitno smanjiti rizik od prijenosa virusa na domaću perad i uzgojenu divljač.

Europa je najveći potrošač pilećeg mesa na svijetu poslije SAD-a i Kine. EU je treći svjetski proizvođač tog mesa, a Poljska je vodeća po proizvodnji mesa od peradi.

Prva epidemija u Poljskoj je zabilježena 2017. godine. Mađarsku je zadnji put pogodila epidemija 2016. godine kada je virus gripe pogodio i Hrvatsku.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.

Vezane vijesti
#ptičja gripa #hrana i poljoprivreda
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 01:07