Sve što trebate znati o "superutorku"; Danu D američkih predizbora

Prva četiri predizborna ciklusa Demokratske stranke i službeno su završena, a pred nama je Dan D - “superutorak”.
Ni najveći stručnjaci američke politike u ovome trenutku ne mogu predvidjeti tko bi od preostalih kandidata mogao dobiti nominaciju nikad podjeljenije Demokratske stranke
 Mark RALSTON / AFP

Na američkoj ljevici nikad nije vladala veća neizvjesnost oko pitanja tko će ovoga srpnja dobiti nominaciju stranke i postati protukandidatom Donalda Trumpa.

Nakon Južne Karoline u igru se vratio već otpisani Joe Biden, od utrke za Bijelu kuću neočekivano je odustao donedavni favorit umjerene struje Pete Buttigieg, a Demokrati se još uvijek ne mogu odlučiti između dvije dijametralno suprotstavljene struje, a time i vizije stranke; demokratski socijalizam Bernieja Sandersa, ili umjerena struja Joea Bidena.

S obzirom na to da “superutorak” nikada nije bio važniji, donosimo Vam kratak pregled svih najbitnijih informacija za sutrašnji Dan D koji bi mogao definirati protukandidata Donaldu Trumpu.

1. Što su predizbori?

Prema američkom izbornom sustavu, dvije dominantne političke stranke (Demokrati i Republikanci) održavaju unutarstranačke izbore na kojima registrirani glasači biraju između nekoliko kandidata.

Predizbori se održavaju u periodu od pet mjeseci, a u njima sudjeluju sve savezne države i američki teritoriji (Porto Rico, Američka Samoa, Djevičansko otočje i sl.).

Demokratska i Republikanska stranka istovremeno održavaju predizbore u američkim saveznim državama, ali opozicijska stranka najčešće ima više kandidata koji se bore za nominaciju na predsjedničkim izborima, pa je i samim time medijima zanimljivija.

Kandidat koji do 13. srpnja osvoji najveći broj delegata stranke osvaja službenu nominaciju.

2. Što su delegati i superdelegati?

Svaka savezna država dodjeljuje određeni broj delegata kandidatima predizbora. Delegati su pojedinci kojima je narod dao povjerenje da predstavljaju njihovu saveznu državu na stranačkoj konvenciji i u njihovo ime glasaju za kandidata kojem su dali najveći broj glasova.

Broj delegata svakoj državi dodijeljen je prema formuli koja u obzir uzima veličinu stanovništva, ali i uspjeh kojeg je stranka ostvarila na prošla tri izborna ciklusa u toj saveznoj državi.

Svaka savezna država na svoj način odlučuje raspodjelu delegata prema kandidatima. Najčešće, kandidat treba dobiti više od 15 posto glasova da mu se omogući alokacija delegata.

Također, valja naglasiti razliku između delegata i superdelegata. Delegati su izabrani tijekom predizbora ili stranačkih konvencija, koji su, prema pravilniku, “dužni u dobroj vjeri predstavljati volju naroda koji im je dao povjerenje za unutarstranačke izbore”. S druge strane, superdelegati nemaju tu obvezu, već glasaju prema vlastitoj savjesti. Među superdelegate ubrajaju se članovi predsjedništva stranke, bivši predsjednici (Clinton, Obama, Carter), potpredsjednici, članovi Kongresa i američkog Senata, kao i ugledni članovi stranke.

3. Što je “superutorak”?

Jedan od najvažnijih dana predizbornog procesa koji se održava u relativno ranoj fazi kampanje za predsjedničke izbore. Iako nitko ne može osigurati svoju nominaciju na “superutorku”, tog se dana dodjeljuje apsolutno najveći broj delegata. Štoviše, na “superutorak” se dodijeli čak 1.357 delegata, 34 posto ukupnog broja; prije se alocira samo 155, a nakon 2.467 delegata.

Podsjetimo, kandidat koji osigura 1,991 delegata osvaja nominaciju Demokratske stranke.

Ove godine u “superutorku” sudjeluje čak 14 saveznih država, u kojima živi 130 milijuna Amerikanaca, a među njima je i najmnogoljudnija država SAD-a, Kalifornija.

Kovanica “superutorak” osmišljena je 1980. godine, kada su prvoga puta tri države (Alabama, Florida i Georgia) istovremeno održale predizbore. Već u sljedećem izbornom ciklusu “superutorak” je obuhvatio 9 saveznih država, a 1988. godine u njemu je sudjelovalo čak 20 saveznih država. Godine 2008., u “superutorku” je sudjelovao najveći broj saveznih država u povijesti SAD-a, čak 24.

4. Što je stranačka konvencija i tko osvaja nominaciju Demokratske stranke?

Stranačka konvencija kako Demokratske, tako i Republikanske stranke, uvijek se održava pro forma; kada se zna pobjednik predizbora, ali se iskoristi momentum za mobiliziranje stranačke mašinerije narednih pet mjeseci kampanje. Demokrati će svoju stranačku konvenciju ove godine održati u gradu Milwaukee, u saveznoj državi Wisconsin, u periodu između 13. i 16. srpnja 2020.

Stranka ove godine ima ukupno 4.750 delegata, a onaj kandidat koji do stranačke konvencije, osvoji 1,997 delegata postaje kandidatom za predsjedničke izbore.

Međutim, upitno je hoće li iti jedan od kandidata ove godine uspjeti osvojiti potrebnu većinu, zato što se posljednjih mjeseci vodi mrtva trka između dvije dijametralno suprotne i nepomirive vizije SAD-a koje nižu gotovo jednake uspjehe na prvoj fazi predizbora. U tom bi slučaju moglo doći do tzv. podijeljene konvencije, što se nije dogodilo posljednjih 70 godina predizbora.

Razlika između tzv. progresivne i umjerene struje Demokratske stranke sve je manja, a predsjedništvo i najistaknutiji članovi vrlo otvoreno upozoravaju na opasnost pobjede Bernieja Sandersa, samoprozvanog socijalista koji službeno nije član stranke i kao takav ne zastupa interese većine Demokrata. Naime, stranka smatra da bi joj njegova nominacija mogla dugoročno naštetiti.

Ključnu bi ulogu u tome mogli imati tzv. “superdelegati” koji redom pripadaju umjerenoj struji Demokratske stranke. Oni bi mogli biti “jezičac na vagi” kojim bi se spriječila pobjeda Bernieja Sandersa u korist protukandidata koji ostvari najveći broj mandata. Upravo to se, naime, dogodilo i 2016. godine, kada su superdelegati podržali Hillary Clinton umjesto Bernieja Sandersa, što im je senator iz Vermonta jako zamjerio.

Ispitivanje javnog mnijenja kojeg je provela američka kuća FiveThirtyEight zorno prikazuje da čak 65 posto ispitanika na nacionalnoj razini smatra da ove godine nitko neće osvojiti potreban broj delegata za nominaciju Demokratske stranke, već da će doći do podijeljene konvencije. Odugovlačenje oko nominacije kandidata samo pet mjeseci prije predsjedničkih izbora bio bi katastrofalan scenarij za stranku koja se još uvijek nije oporavila od poraza 2016. godine.

Još uvijek je jako rano nagađati mogući ishod. Rezultat “superutorka” bit će ključan za daljnje pregovore između dvije suprotstavljene struje Demokratske stranke, no ona je toliko podijeljena da je gotovo nemoguće zamisliti kako će daljnji proces predizbora proći “glatko” prema ustaljenim presedanima.

5. Tko su kandidati koji se natječu na "superutorku"?

Više o preostalim kandidatima Demokratske stranke pročitajte ovdje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. travanj 2024 03:10