Nakon eksplozivne reportaže portala Euractiv.com, kojim su se raskrinkali ugovori na vrtoglave iznose koje je Europska komisija proteklih godina potpisivala s tzv. „velikom četvoricom” vodećih konzultantskih kompanija u Bruxellesu, Europski parlament odlučio je pokrenuti i vlastitu istragu.
Podsjetimo, samo u periodu od 2016. i 2019., Komisija je potrošila više od 462 milijuna eura na usluge kompanija PwC, Deloitte, KPMG i EY, poznate pod krilaticom „velika četvorka” konzultantskih firmi. No, na popisu firmi koje su od izvršnog tijela EU primile pozamašne iznose našle su se i druge savjetničke kompanije, poput McKinseyja, i Accenture.
- Analizirat ćemo uvjete ugovora koji su dogovarani s „velikom četvoricom”, ali i ostalim međunarodnim kompanijama i nevladinim udrugama – najavila je Monika Hohlmeier, šefica Odbora za nadzor proračuna Europskog parlamenta.
Hohlmeier nam je objasnila da će njezin odbor početkom srpnja Komisiji dostaviti službene upite o okolnostima i uvjetima suradnje s vanjskim podugovaračima, a neće se fokusirati isključivo na razdoblje od 2016. godine, već će tražiti ugovore i objašnjenja za sve usluge koje je Komisija dogovarala tijekom proteklih deset godina.
Izvješće bi trebalo biti dostupno krajem tekuće godine, što bi moglo utjecati na iznos kojeg Europski parlament, kao tijelo koje Komisiji odobrava proračun na početku svake godine, početkom 2022. odluči prihvatiti kao opravdan.
Iznos kojeg je Komisija namijenila konzultantskim firmama bitno je porastao tijekom posljednjih godina, osobito zbog programa kojim se nudi tehnička podrška državama članicama za pripremu strukturnih reformi. Kada je program predstavljen 2017. godine, manje od 2 posto ukupnog iznosa „teškog” 22,5 milijuna eura otišlo je na račune privatnog sektora, dok je više od polovice bilo namijenjeno tehničkoj podršci koju su nudile nevladine udruge.
Međutim, 2019. godine, posljednje godine za koju su dostupni podaci, „velika četvorica” je uzela čak 24.38 milijuna eura, što je gotovo trećina ukupnog iznosa kojeg je Komisija namijenila za cijeli program strukturne reforme.
- Moramo pomnije analizirati cijeli program strukturne reforme – zaključila je Hohlmeier. Njemačka europarlamentarka tvrdi da i dalje podržava inicijativu kojoj je u sklopu novog Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. namijenjeno čak 864 milijuna eura.
No, tvrdi kako čak i da konzultantske firme primaju opravdanu naknadu za posao kojeg odrađuju, „potrebno je oformiti trajnu i održivu tehničku potporu državama članicama za takav tip reformi”.
- Upravo iz tog razloga želimo s Europskim revizorskim sudom pronaći drugačiju metodu funkcioniranja ovog instrumenta – rekla je Hohlmeier.
Europski revizorski sud također trenutno istražuje ugovore koje je Komisija potpisivala s konzultantskim kompanijama, a prema informacijama koje je redakcija Euractiva dobila od glasnogovornika te institucije, njihovo bi izvješće „svjetlo dana” trebalo ugledati početkom sljedeće godine.
Iznos sredstava iz proračuna EU koji je proteklih godina bio uplaćen na račune vanjskih konzultanata šokirao je i brojne zastupnike u Europskom parlamentu. Nakon Euractivove reportaže, čak 73 zastupnika iz vodećih političkih grupacija poslalo je otvoreno pismo šefici Komisije Ursuli von der Leyen tražeći objašnjenje.
- Europski parlament želi da se novac troši pametno. Stručnost ne bi smjela zamijeniti efikasnost – naglasila je Hohlmeier, dodavši kako je zabrinuta i oko samog sadržaja analize i preporuka koju su konzultanti dostavili Komisiji.
Europska komisija naglašava kako je angažman privatnih konzultantskih kompanija nužan, osobito u kontekstu strukturnih reformi za koje je potrebno iskustvo i stručno znanje. Tvrde da za svaki program odabiru onog podugovarača koji ima najbolju ponudu za svaki specifični projekt, te da se vode i cijenom.
Međutim, bliske veze između konzultantskih firmi i Europske komisije nadilaze puki program strukturnih reformi.
Europska komisija potpisala je ugovor „težak” 8,2 milijuna eura s kompanijom PwC za poslovnu analizu europskih firmi u jugoistočnoj Aziji, dok je 8 milijuna eura dano EY za promociju ljudskih prava u Pakistanu.