Kako mjere ruralnog razvoja potiču poljoprivredu i poboljšavaju kvalitetu života u Hrvatskoj?

Od otoka, preko planina sve do sjevernih ravnica Hrvatske, mjere iz programa ruralnog razvoja doprinjele su razvoju poljoprivrenika. Od nepovratnog novca iz programa ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. vrijednosti 2,4 milijarde eura, poljoprivrednici su kroz 19 mjera iskoristili sredstva za unaprijeđenje svojih gospodarstava. Za nekih mjere su značile ulaganje u modernizaciju opreme. Neki poljoprivrednici su uložili u promociju i prodaju proizvoda ili izgradnju malog seoskog odmarališta za odmor od gradske vreve. Bilo da se radilo o izgradnji ceste ili vrtića, fondovi za ruralni razvoj ciljali su na sve što je bilo potrebno unaprijediti kako bi se u Hrvatskoj oživila želja za ostankom u ruralnim područjima i potaknulo na razvoj vlastite poljoprivredne proizvodnje. Protekla godina u kojima su poljoprivrednici osjetili gubitke zbog razornih potresa ili Covida-19 još jednom je pokazala koliko je sektor ranjiv na sve promjene. No, unatoč padovima, uspješne priče o usponima zahvaljajući politici razvoja ruralnih područja vrijedno je spomenuti kako bi dale poticaj za pogled u vis i korak unaprijed.

U nastavku donosimo pet primjera, odnosno pet izvještaja koji pokazuju samo mali dio velike priče: ''Kako mjere ruralnog razvoja potiču poljoprivredu u Hrvatskoj?''. Priče su nastale u sklopu medijskog projekta Europke komisije ''Zajednička poljoprivredna politika - više od poljoprivrede'' i portala Euractiv. Svakog dana ćemo objaviti novu priču.

1. Obiteljski biznis proizvodnje borovnica pretvorili u prepoznatljiv ekološki brend

"Mjere ruralnog razvoja poboljšale su kvalitetu života u Međimurju, ali su natječaji nepravedni prema nama u sjevernoj Hrvatskoj."

Leo Lisjak, proizvođač borovnica sa svojom obitelji

Lucija Novak

2. Mlada četveročlana obitelj napustila život u Rijeci i krenula na selu uzgajati aroniju

''U Hrvatskoj je više od 900 proizvođača aronije. Oko dvije trećine površina i jedna trećina proizvođača su u ekološkom uzgoju."

Opg Krepnec

3. Mladog pčelara je ljubav prema proizvodnji meda dovela do brojnih nagrada, čak i do Bruxellesa

Komadina je 2016. godine otvorio vlastiti OPG. U 2017. godini njegov je med od kadulje osvojio drugo mjesto u Hrvatskoj, a na natjecanju u Opatiji je osvojio zlato.

4. Uredski posao zamijenio radom u poljoprivredi. Sada želi motivirati druge da učine isto

Razina svijest o važnosti kvalitete hrane koju konzumiramo sve je veća. Agro HAHA želi da svi shvate da su ono što jedu i ono što misle.

agro haha

5. LAG Škoji kroz mjere ruralnog razvoja povezuje i unaprjeđuje život na srednjodalmatinskim otocima

Jednom tjedno postoji katamaranska veza Visa i Hvara, a i ta je veza zimi često upitna zbog lošeg vremena. Da bi se s Hvara došlo na Vis potrebno je ići preko Splita, a naravno i vratiti se istim putem što nije moguće izvesti u jednom danu. Isto je i sa Šoltom. No, LAG Škoji je pronašao riješenje da poveže otoke na različite kreativne načine.

S lijeva na desno suradnice LAG-a Škoji: Adela Duboković, Manuela Antičević, Ivana Pozaić i Lara Stojanović

"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.