Sastanak Ministara poljoprivrede EU o novoj politici: Hrvatska je protiv smanjenja proračuna i za fleksibilnije uvjete kupnje zemljišta

Sredina mandata finskog predsjedništva bila je povod za pregled trenutne situacije ZPP-a. Rasprava koju je predvodio finski ministar poljoprivrede Jari Leppä u Vijeću za poljoprivredu i ribarstvo se vodila oko ključnih elemenata za prijedlog reforme ZPP-a koji zahtijevaju daljnju raspravu među kojima najžustriju raspravu izazivaju: novi model isporuke i 'zelena arhitektura'.

Kao i na prethodnoj sjednici Vijeća koja se održala 15. lipnja, zelene i okolišne ambicije koje zahtjeva novi CAP su podržane, no ono što predstavlja problem je: Kako osigurati adekvatno financiranje većih zelenih ambicija te kako smanjiti administrativni teret za poljoprivrednike i vlasti i dopustiti državama članicama da uzmu u obzir lokalne potrebe u provedbi programa zaštite okoliša i zahtjeva koji se odnose na klimu?

Konkretno, u prijedlozima koji se tiču zelene arhitekture i fleksibilnosti, državni tajnik ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je stajališta Hrvatske prema kojima je 'bitno osigurati pojednostavljeni model za male poljoprivrednike' i fleksibilnije uvjete 'kupnje zemljišta'.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.

Zelena arhitektura

- U djelu odredbe u ruralnom razvoju ima još prostora za unaprjeđenje. To se primjerice odnosi na uvjete prihvatljivosti kupovine zemljišta za koje držimo da u svrhu očuvanja okoliša to treba biti omogućeno svim korisnicima bez obzira na oblik potpore. Odnosno da kupnja putem financijskih instrumenata treba biti bez ograničenja, omogućena za sve poljoprivrednike ne samo za mlade – rekao je Majdak

Majdak je istaknuo da je kupovina zemljišta u svrhu očuvanja okoliša u 'važan element okolišne ambicije' te da se kroz kupnju zemljišta putem financijskih instrumenata 'ne vidi opasnost remećenja tržišta zemljišta'.

Glavne zabrinutosti država članica su poteškoće u planiranju odvajanja sredstava za programe za ekologiju te za program namjenjen mladim poljoprivrednicima unaprijed. Druga zabrinutost je da se provođenjem ekoloških programa i tzv. sustava eko šema ne prouzroči gubitak sredstava i izravnih plaćanja za države članice.

Delegacije raspravu o financijskoj fleksibilnosti u izravnim plaćanjima smatraju jednim od glavnih prioriteta kako bi novi model ostvarivanja politike mogao funkcionirati.

Hrvatska je podržala mogućnost primjene više stope potpore, no u odnosu na novi model isporuke smatra da još uvijek ima prostora za pojednostavljenje.

Uređenje tržišta

Ministri su informirali o pojedinačnim problemima s kojima se suočavaju tržišta pojedinih država članica ali i nepovoljnim klimatskim uvjetima i novim izazovima u borbu protiv biljnih ili životinjskih bolesti.

Majdak je informirao Vijeće o nekoliko stočarskih problema u Hrvatskoj osobito u mliječnom sektoru koji bilježi negativne pokazatelje i pad gospodarstava koji drže mliječne krave te u sektoru goveđeg mesa gdje je smanjen broj grla koji se može koristiti za uzgoj kvalitetne mlade junetine 'Baby beef' po čemu je Hrvatska poznata.

- Pomoć koja se pruža sektoru gospodarstva će u značajnoj količini biti usmjerena uzgoju kombiniranih pasmina što će pomoći u rješavanju problema u sektoru goveđeg mesa - rekao je.

Među temama o uređenju tržišta raspravljao se o novim mjerama etiketiranja i označavanja vina. U tom slučaju hrvatska je podržala stav da se na vinu navodi energetska vrijednost, no ne i obvezujući popis sastojaka.

Također je istaknuo pozitivne činjenice kojima je Hrvatska u siječnju 2019. postala država slobodna o bolesti kvrgave kože, dok je u rujnu 2019. dobila status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge.

- S druge strane slučaj afričke svinjske kuge u susjednoj republici Srbiji stavio je značajan rizik za svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj koja je prošle godine zabilježila pozitivan trend u proizvodnji na razini 6,5 posto povećanja – rekao je upozoravajući i na preventivne mjere koje je poduzelo Ministarstvo poljoprivrede u zaštiti biosigurnosti gospodarstava kojih bi se trebale pridržavati i druge države članice.

U tu svrhu je na sastanku Vijeća u ime Višegradske skupine (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka, uz koje su stale Bugarska,Hrvatska, Rumunjska i Slovenija) predstavljena zajednička deklaraciju o "Borbi protiv Afričke svinjske kuga u Europskoj uniji " koju su ministri dogovorili u Pragu 4. listopada.

Proračun?

Što se tiče proračuna za novi ZPP koji je povezan s višegodišnjim financijskim okvirom Hrvatska je na strani grupe zemalja poput Belgije i Danske koje zastupaju vanjsku konvergenciju.

No trenutni prijedlozi EU o smanjenu proračuna za politiku koja jamči održivu Europu stvaraju različite muke.

Naime, u slučaju smanjena proračuna u programskom razdoblju 2021-2027 umanjile bi se i ograničile potpore za svu Hrvatsku poljoprivredu zbog čega mnogi upozoravaju da bi time Hrvatska bila još manje konkurentna i profitabilna na tržištu budući da je zemlja koja je zadnja ušla u EU povukla najmanje sredstava iz EU.

Također, ministri poljoprivrede iz Austrije, Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Francuske, Mađarske, Grčke, Latvija, Litve, Luksemburga, Irske, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke i Španjolske tražili su da se održi proračun ZPP-a za sljedeće programsko razdoblje na trenutnoj razini EU-27.

- Za Hrvatsku su najvažnija pitanja očuvanje financijskog okvira u istim razmjerima kao u prijašnjoj reformi, konvergencija izravnih plaćanja te je bitno zadržati razinu sufinanciranja u ruralnom razvoju i zadržavanje potpore u sadašnjim okvirima – istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na proteklom sastanku u lipnju (18.6)

Iz tih razloga bitno je da Hrvatska donese novu Strategiju poljoprivredne politike. Ipak, stvaranje nove poljoprivredne strategije naišlo je već na mnoge kritike u gospodarskim i poljoprivrednim krugovima.

Za izradu Strategije bila je zadužena Svjetska banka koja je napravila pogrešnu procjenu o čemu je Euractiv već pisao.

Također iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef su upozorili početkom listopada na potpunu devastaciju stočnog fonda i nejednakost Hrvatske pred drugim državama članicama koje su 'desetljećima crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje'.

- Nedopustivo je da stručnjaci Svjetske banke koji pripremaju strategiju kopiraju Zajedničku poljoprivredu politiku EU za razdoblje 2021.-2017., što nikako ne može biti temelj naše strategije – poručili su iz Udruge.

Hrvatska je pred velikim izazovom – Kako prilagoditi hrvatsku poljoprivrednu politiku onoj europskoj pod velikim pritiskom novih izazova koji su trenutno u Uniji bitni poput klimatskih ambicija i ekološke proizvodnje. Istovremeno, s izrazito negativnim demografskim trendovima i neuređenim tržištem pitanje konkurencije i kompetitivnosti domaćih proizvoda na europskom tržištu je i dalje nerješen problem te u čemu nacionalna politika već predugo vremena kaska.

Svi ciljevi budućeg ZPP-a uključuju:

1. povećanje kompetitivnosti i orijentiranost prema tržištu

2. poboljšanje pozicije i statusa poljoprivrednika

3. borba protiv klimatskih promjena

4. poticanje održive uporabu prirodnih resursa

5. zaštita bioraznolikosti

6. podržavanje generacijske obnove

7. promocija rasta i novih radnih mjesta

8. osiguranje visoke kvalitete hrane

9. podržanije održivog dohotka poljoprivrednika

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.